Popis želja bez uporišta, slobodan je prijevod liste od osam stranica Europske komisije kojom je ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini ovih dana poručeno da sadašnji nacrt prijedloga dugo najavljivane strategije ruralnog razvoja ima niz manjkavosti i nejasnoća koje treba "još unaprijediti", "definirati" i "argumentirati". Packe EK stigle su svega nekoliko dana nakon što su se iz Ministarstva poljoprivrede pohvalili da je Program ruralnog razvoja u završnoj fazi i temeljni dokument za povlačenje 332 milijuna eura iz proračuna EU u hrvatski agrar u 2014. No kako do novca? Vlada očito ni nakon nekoliko odgoda do kraja 2014. neće usvojiti strategiju, koja kasni i na razini EU, a kako pojedine programe Komisija ocjenjuje i šest do devet mjeseci, RH bi svoj program službeno mogla imati tek dogodine u rujnu, tvrdi naš izvor iz ministarstva. Donosimo neke od primjedbi na 19 mjera Ministarstva za koje u EK ističu da su zasad neformalne i nikako nisu konačne.
1. Nisu poštovane temeljne pretpostavke poput SWOT analiza i procjena svakog pojedinog sektora te potencijalnih korisnika na osnovi kojih bi se definirale pojedinačne mjere i ulaganja u hrvatski agrar te rizik financijskih potpora sveo na minimum, glavna je poruka EK. Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, kaže da je to nedopustivo. S izradom programa krenulo se još 2011. No zbog diskontinuiteta u kadrovima u resornom ministarstvu nakon svake promjene vlasti, bez obzira na njihovu (ne)stručnost, uvijek se sve radi ispočetka i još uvijek ne znamo u što ćemo i po kojem modelu ulagati u 2014.
2.U definiciju ruralnih područja spada sve izvan grada Zagreba. Nemoguće je da u nju ulaze i gradovi s više od 100.000 stanovnika poput Splita, Osijeka, Rijeke...
3.Analiza broja zaposlenih u kontekstu ruralno-urbanih razlika nejasna je, kao i brojke o produktivnosti hrvatske poljoprivrede od 8,6 mlrd. kuna u 2012. ili korištenje izraza "standard kupovne moći".
4.Čišćenje šuma od mina izvan je dosega zajedničke poljoprivredne politike EU; mjere za šumarstvo nedovoljno razvijene.
5.Start-up potpore za mlade poljoprivrednike i razvoj malih gospodarstava moraju biti među prioritetima, jednako kao i prijenos znanja i informacija.
6.Čak 5 milijuna eura državnih potpora po investiciji i 15 milijuna eura po korisniku izuzetno je visoko i za to trebaju opravdane analize. To će, tvrdi naš izvor iz Ministarstva, i te kako onemogućiti ulaganja u mliječni, mesni i druge sektore od nužnog značaja za RH iako neki pojedinci i tvrtke već sada imaju gotove projekte i samo čekaju natječaje i verificirane programe od EK. Samo u operativne programe u stočarstvu predviđena su ulaganja veća od 10 milijardi kuna.
7.Mjera poslovnog razvoja mora imati za cilj da poljoprivredna gospodarstva budu tržišno orijentirana, a ne da proizvode samo za sebe, kažu iz EK. No ne pomogne li Vlada seljacima da budu solventni i pokriju tekuće poslovanje i kreditna zaduženja, zaboravite ruralni razvoj, poručio je vlasnik jedne od najmodernijih hrvatskih farmi Igor Rešetar. Tvrdi da seljaci za većinu planiranih mjera i ne znaju što znače, poput dobre poljoprivredne prakse, dobrobiti životinja ili agende 2000.
8.Korisnici osiguranja usjeva, životinja i biljaka iz zajedničkih fondova mogu biti samo poljoprivrednici. EK preporučuje definiranje visine potpora i razrađivanje tih mjera.
9.Nedovoljno informacija o stručnim tijelima i uzgajivačima...
10.Nedovoljno specificirane konkretne obveze, uključujući i održivo korištenje pesticida, nejasni kriteriji u organskom uzgoju... nastavak je niza EK. Iz Ministarstva poljoprivrede pak poručuju da je većina komentara i prijedloga EK tehničke prirode, već ugrađena u nacrt 19 mjera programa ruralnog razvoja. No one se neće provoditi od početka 2014. jer kasni i dokument zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU 2014.-2020., pravdaju se, ističući kako je u 2014. cilj iskoristiti više od 50% novca za ruralni razvoj iz Unije.
>> 'Izmišljenim seks aferama žele opstruirati reforme'
