Europska unija mora iznijeti strategiju kojom će se suprotstaviti dezinformacijama o tehnologiji 5G ili riskirati da lažne tvrdnje stanu na put ekonomskom oporavku i digitalnim ciljevima, poručilo je 15 EU zemalja, među kojima je i Hrvatska, u zajedničkom pismu Europskoj komisiji.
Poruka je adresirana na povjerenicu za digitalno doba Margrethe Vestager, povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona i povjerenicu za vrijednosti i transparentnost Veru Jourovu i u njoj se kaže kako je jasno da “svjedočimo sve većoj aktivnosti pokreta protiv 5G diljem Europske unije”, pa su potpisnici pozvali EU da “zauzme aktivan, dugoročan i sistemski pristup” rješavanju zabrinutosti oko 5G i elektromagnetska polja (EMF). Teorije zavjere koje kažu je novi koronavirus možda povezan s bežičnom tehnologijom, a koje se ubrzano šire posljednjih godina posebice preko društvenih mreža, dovele su toga da je u posljednje vrijeme infrastruktura za tu tehnologiju postala meta napada, kao što se dogodilo u Irskoj, a od reakcija građana nisu pošteđeni ni radnici koji rade na njezinu održavanju.
Države su upozorile da bi sve veće nepovjerenje moglo dovesti do usporavanja uvođenja mreže 5G, što sa sobom povlači i ekonomsku štetu jer su nove tehnologije označene kao ključne u oporavku gospodarstava. Potpisnice stoga žele pomoć Komisije prije kraja godine u zaustavljanju širenja dezinformacija i pružanju javnosti točnih znanstvenih podataka o 5G.
– Mi smo, kao države članice, voljne pridonijeti ovoj inicijativi na razini cijele EU svojom nacionalnom stručnošću i najboljom praksom za rješavanje problema dezinformacija o mreži 5G i EMF-u – navodi se u pismu koje su potpisale Hrvatska, Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litva, Luksemburg, Poljska, Portugal, Slovačka i Švedska.
Zemlje potpisnice zahtijevaju više znanstvenih istraživanja o rizicima za zdravlje ljudi te su predložile kampanju za podizanje svijesti širom Europe. Također, predložile su da se provede široka rasprava o toj temi uzimajući u obzir strahove i zabrinutosti protivnika mreže 5G. Zabrinutost javnosti treba shvatiti ozbiljno i biti dio otvorene rasprave radi rješavanja tog problema, navodi se u pismu. Uz kampanje za podizanje svijesti javnosti, države su spremne surađivati na kontinuiranom znanstvenom istraživanju.
– Zajedničkim koordiniranim djelovanjem trebali bismo moći pružiti ne samo građanima i lokalnim vlastima znanstvena istraživanja već i jasnu i glasnu poruku koja dolazi iz pouzdanih izvora – kaže se u pismu.
Dezinformacije o navodnim štetnim utjecajima 5G mreže su brojne – od toga da ona ubija pčele, nastale nakon što je tijekom ljeta 2019. počela kružiti netočna tvrdnja da pčele padaju mrtve u okolici 5G tornjeva u Kaliforniji, iako su znanstvenici tu tvrdnju opovrgnuli, do toga da je opasna za ljude ili da se uvodi u tajnosti. Prosvjed je tako izazvala najava uvođenja 5G mreže u Osijeku, kad se tvrdilo da je odluka donesena daleko od očiju javnosti, dok je prava istina bila da je odluka kojom je Osijek predodređen za “prvi hrvatski 5G grad” donesena javno, na sjednici Vlade 23. siječnja ove godine.
Strucnjaci bi trebali da objasne potrebu za G5, kome treba, ko je moze koristiti i zasto ?