Suočene sa sve masovnijim prosvjedima, koje nije uspjela ugušiti ni brutalna reakcija policije koje je koristila i vatreno oružje, zbog čega su smrtno stradala najmanje dva prosvjednika, bjeloruske vlasti odlučile su promijeniti taktiku. Zamjenik ministra unutarnjih poslova najavio je da će svi prosvjednici do 18 sati u petak biti pušteni iz zatvora, a u petak ujutro iz zatvora je doista oslobođeno čak tisuću ljudi iako ih je i dalje puno više ostalo iza rešetaka s obzirom na to da je prema službenim podacima od nedjelje ukupno pritvoreno gotovo sedam tisuća ljudi. I to nije sve.
U nesvakidašnjem istupu vlasti su priznale da je policija namjerno pucala u skupinu prosvjednika, kada je smrtno stradao jedan demonstrant, ispričavši se svima koji su ozlijeđeni, a policija je priznala i slučajna, neopravdana uhićenja. Ministar unutarnjih poslova Jurij Karajev ispričao se zbog uhićenja tolikog broja nevinih ljudi. – Kao odgovorna osoba želio bih preuzeti odgovornost i iskreno se ispričati tim ljudima – poručio je Karajev.
‘To su besposleni kriminalci’
Iako su bjeloruske vlasti priznale nezakonita privođenja, i dalje šute o njihovu mučenju i maltretiranju u pritvoru, o čemu su jučer svjedočili brojni pušteni pritvorenici ispred zatvora Okrestina u Minsku, ispred kojeg su ih dočekali njihovi najbliži. Aktivisti i nevladine organizacije, među kojima i Amnesty International, upozoravaju kako su bjeloruski pritvori postali “mučionice” u kojima policija brutalno muči pritvorene, o čemu postoji sve više dokaza, premda vlasti to negiraju. Iz Amnesty Internationala poručuju, međutim, kako su brojni pritvoreni posvjedočili da su ih policajci, dok su ležali na tlu, mlatili palicama. Čini se da je do preokreta u odnosu bjeloruskog režima prema prosvjedima i priznanja policijske brutalnosti i neopravdanih uhićenja došlo nakon reakcija međunarodne javnosti na događaje u Bjelorusiji, a osobito nakon što je Europska unija, osudivši policijsko nasilje, objavila kako razmatra uvođenje novih sankcija protiv Bjelorusije i režima “posljednjeg europskog diktatora”, kako su dugogodišnjeg autoritarnog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka s pravom prozvali zapadni mediji.
O situaciji u Bjelorusiji i novim sankcijama protiv Lukašenkova režima jučer su na neformalnom zasjedanju putem videokonferencije raspravljali europski ministri vanjskih poslova. Neformalno zasjedanje zakazao je visoki europski vanjskopolitički predstavnik Josep Borell, koji je ocijenio da predsjednički izbori u Bjelorusiji nisu bili ni slobodni ni pošteni, najavivši da će EU temeljito preispitati odnose s tom zemljom. Na nedavnim predsjedničkim izborima Lukašenko je prema službenim podacima osvojio više od 80 posto glasova, a vodeća opozicijska kandidatkinja Svetlana Tihanovska oko 10 posto, no međunarodni promatrači sumnjaju u točnost tih rezultata, upozoravajući kako u Bjelorusiji već četvrt stoljeća, koliko je na vlasti 65-godišnji Lukašenko, nisu održani pošteni izbori. Upravo je to neposredan povod masovnih prosvjeda, koji se nisu umirili ni nakon što je Tihanovska, koja je morala napustiti Bjelorusiju – i koja iz inozemstva traži novo prebrojavanje glasova – pozvala građene da izbjegavaju prosvjede na kojima bi mogli postati žrtve represije Lukašenkova režima, dok predsjednik prosvjednike naziva besposlenim kriminalcima tvrdeći da je spreman na “borbu do kraja”, pa i vojskom ako bude potrebno.
EU teško do konsenzusa
Zbog toga EU najavljuje uvođenje novih sankcija protiv odgovornih za nasilje, neopravdana uhićenja i krivotvorenje izbornih rezultata, no sankcije, da bi stupile na snagu, moraju potvrditi sve članice EU, a čini se da u ovom trenutku o tome nema suglasnosti. Baltičke članice i Poljska, primjerice, suglasne su o potrebi oštrog kažnjavanja režima u Minsku, a neke članice, poput Češke i Slovenije, smatraju da bi predsjedničke izbore u Bjelorusiji trebalo ponoviti, ali u prisutnosti međunarodnih promatrača. Njemačka je nešto suzdržanija prema sankcijama podsjećajući kako su europske sankcije protiv Bjelorusije prije četiri godine, zbog tadašnjeg napretka u toj zemlji, suglasno ukinute, dok se Mađarska otvoreno protivi “preoštrom” odgovoru smatrajući kako EU treba donositi odluke koje će se temeljiti na dijalogu i koje neće onemogućavati buduće odnose i partnerstvo s Bjelorusijom.
Nema odtog nista. Ljudi mogu protestirat opzicija bi htjela vladat- Drugog Majdana tu nece nikakva biti.