Nacrt Energetske strategije Republike Hrvatske vjerojatno će u travnju ove godine biti upućen u javnu raspravu – najavio je to ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar” dr. Goran Granić na panelu Energetika i ekologija.
Na panelu su sudjelovali i direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović te voditeljica studija održivog razvoja turizma na VERN-u Mirela Holy.
Granić je objasnio da je strategija u izradi te da će njezin nacrt biti dovršen krajem ovog tjedna nakon čega ide na internu, stručnu raspravu, a zatim i na javnu raspravu. Strategija se pri tome radi prema načelima i ciljevima koje su postavile članice EU, a to je među ostalim i smanjenje emisije CO2 za 80 posto do 2050. Prema Granićevim riječima, najveći izazov i organizacijski i financijski bit će smanjenje potrošnje energije u zgradarstvu.
Pad broja stanovnika
Ostalim se ciljevima pri tome može upravljati zakonodavstvom, u prvom redu propisivanjem viših standarda. Hrvatska će se do 2050., smatra Granić, izjednačiti s emisijama CO2 s prosjekom EU, među ostalim i zbog pada broja stanovnika.
– Tri posto našeg BDP-a ići će na energetiku, a s time ne možemo dosegnuti više od 80 posto smanjenja, dok razvijene zemlje mogu i više od toga. Zadnja faza smanjenja za još 20 posto bit će najskuplja i najdramatičnija. Za to ćemo morati koristiti financijske kapacitete EU da bismo i mi držali korak s razvijenim državama – poručio je Granić dodajući da će za pet do sedam godina i u Hrvatskoj biti tema o dosezanju smanjenja emisija za sto posto.
Granić je istaknuo i da je Energetska strategija poziv za gospodarski razvoj Hrvatske. Objasnio je da energetska tranzicija mijenja karakter troškova iz investicijskih u operativne te da će troškovi za građane biti manji nego prije tranzicije.
Barbara Dorić istaknula je da sigurnost opskrbe plinom nije zanemarena u dokumentima koji prethode izradi Energetske strategije.
– U Hrvatskoj imamo pad proizvodnje plina od osam posto godišnje i sada iz domaćih izvora pokrivamo 40 posto potrošnje, a ostalo iz izvoza. Za od pet do deset godina nećemo proizvoditi plin, ako ne bude novih nalazišta, i bili bismo ovisni o jednom dobavnom pravcu. S tog aspekta LNG terminal vrlo je bitan faktor, ne samo zbog sigurnosti opskrbe Hrvatske nego i ostalih država u regiji – kazala je Dorić.
Davor Škrlec, pak, upozorio je da Hrvatska ne prepoznaje potencijale za proizvodnju biometana, odnosno zamjenu prirodnog plina obnovljivim koji nastaje iz smanjenja emisija u poljoprivredi.
– Zabrinjavajuće je što mi računamo na neke neistražene i nedokazane zalihe plina i nafte, a cijela politika EU ide prema smanjenju fosilnih goriva. Pri tome isključujemo priliku korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) – kazao je Škrlec, koji smatra da ćemo ili energiju uvoziti ili ćemo sagraditi naše kapacitete OIE-a.
Mirela Holy napomenula je da su OIE sad mainstream u politici, a da su ona i drugi koji su govorili o toj temi prije nekoliko godina tada bili ismijavani. Holy smatra da se Hrvatska nije najbolje postavila prema energetskoj tranziciji, tako da bi imala ekonomske koristi od toga kao druge države. Navela je da, primjerice, nećemo proizvoditi električne automobile.
Potrošači proizvođači
– Nadam se da su ciljevi od 80 posto smanjenja emisija dostižni, ali ne vidim političku volju i strategiju da se to prepozna kao ključni interes. Stekla sam dojam da to odrađujemo jer moramo zbog zajedničkih politika EU – kazala je Holy, koja smatra i da bi LNG terminal na Krku mogao postati novi Obrovac zbog upitne ekonomske isplativosti.
Slaven Dobrović, pak, što se tiče Energetske strategije smatra da ni najambiciozniji scenarij nije dovoljno ambiciozan. Naveo je da Hrvatska skromno stoji što se tiče OIE te da smo solarnu energiju potpuno zanemarili.
– Za to nije potrebna velika investicija, trebamo omogućiti građanima i poduzećima da sami ulažu u solarnu energiju. Potrošači bi postali proizvođači i time bismo prebili velik dio potrošnje – kazao je Dobrović.
Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - panel rasprava s temom poljoprivrede i turizma
energetske strategije nema bez red bulla