Nije lako biti izumitelj u Hrvatskoj. Gledajući prema patentima prijavljenim Europskom patentnom uredu, nismo ni među prvih 50 zemalja. Ako gledamo prema prijavama Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, lani je prijavljeno 211 patenata, od toga 195 domaćih prijavitelja. Godinu prije prijavljeno ih je puno manje, samo 136, od kojih je 121 domaći prijavitelj. Nešto je, dakle, bolje, ali daleko od toga da je sjajno. Ipak, valjda se uz dovoljno upornosti može i kod nas živjeti od vlastita znanja i pameti.
U samoborskom naselju Bobovica nalazi se nekadašnji kompleks Končara, prepoznat ćete ga lako, spustite li se u Bobovicu s autoceste pa skrenete lijevo vrlo brzo ugledat ćete veliki logotip tog nekadašnjeg regionalnog diva. U jednoj od zgrada kompleksa pronaći ćete radionicu, malu manufakturu, vrlo živahnu, ondje ljudi šiju, sastavljaju, vare...
– Ovo je tek prototip, s većim gumama na kotačima i s malo dizajna, izgledat će to jako dobro. No, već se može voziti, vidjet ćete. I korisno je, može služiti za dostavu, za prodaju, opskrbu različitih vrsta. Zašto biste se žurili sa sladoledom za djecu u razredu ako ga možete na miru donijeti. I nije preskup, 20.000 kuna – kaže nam Josip Šuflaj sjedeći na novom izumu tvrtke Jeltom, Frane i Tomislava Pokrajčića, oca i sina, prvim solarno-električnim biciklom s hladnjakom za prijevoz smrznute hrane u gradovima.
– Ova inovacija je, dakle, pogodna za narudžbe od kuće, pogoni ga sunce i električni pogon pa ne zagađuje okoliš – kratko nam je objasnio Frano Pokrajčić. Za tvrtku Jeltom i Pokrajčiće vjerojatno ste čuli ako ni po čemu drugome onda barem po razbijaču valova, sustavu povezanih zračnih jastuka koji se postavlja na površinu vode i na taj način brani od poplave ili od visokih valova ako se primjenjuje negdje na moru.
– Razbijač valova sada je u upotrebi u nekoliko gradova. Znači, izum se može komercijalizirati ako je dobar. A uvijek sam se trudio da izum bude katalizator gospodarstva, pa tako i čvrstu tkaninu koja je zapravo njegov temelj izrađuje druga tvrtka, bez neke nadoknade za ideju. A onda je tu i naš izum mobilne barijere koja olakšava borbu s poplavama, jer ti zečji nasipi nikada nisu dovoljno dobro napravljeni, voda uvijek negdje pronađe put – kaže nam Frano Pokrajčić.
Nije lako inovatorima
Oduvijek se, kaže, bavio inovacijom, od rada u nekadašnjoj Jugoplastici sve do danas.
– Nije bilo lako biti inovator ni tada kao što nije ni sada. U onom sustavu su me čak bili optuživali da rušim državu jer sam htio nešto drukčije. A uvijek se događalo da su mi se nakon sumnji vraćali govoreći kako sam zapravo bio u pravu – kaže.
I nikada nije odustao. U 30 godina koliko traje obiteljska tradicija inovacija Pokrajčići su dobili deset medalja za inovativnost, imaju tri patenta zaštićena u 150 zemalja, drugi su na popisu od 19 najboljih svjetskih inovatora prema IFIA-i, Međunarodnom savezu udruga izumitelja, a sam je razbijač valova bio i inovacija godine te je osvojio četiri zlatne medalje. Odmah ispod novog solarnog bicikla za dostavu ohlađene hrane i pića ugledali smo drugi izum zbog kojeg su nas Pokrajčići pozvali u svoj Jeltom. A to je moguće rješenje za problem koji dugo muči hrvatske poljoprivrednike – navodnjavanje.
– Ovdje je pumpa koja ima više izlaza na koje se postavljaju cijevi od istog materijala od kojeg je napravljen razbijač valova. Tako voda koju pumpa povlači može vodu slati u više smjerova kroz cijevi iz kojih se onda vodom može napajati bitno veća površina. Zamislili smo to kao komplet, u jednoj torbi nalazi se pumpa te komplet cijevi, a sve stane u prtljažnik automobila. Mislimo da takvo što može riješiti dosta problema naših seljaka – govori Frano Pokrajčić.
Ta “čarobna” tkanina prekidne je čvrstoće 5000 N/5 cm, otporna na atmosferilije, ultraljubičaste zrake i temperature od –30 do 75 Celzijevih stupnjeva. Najvažnija je inovacija, međutim, ponovno nešto vezano za magično platno. A to je mobilni vez. Ova inovacija napravljena je s prof. Ivanom Vlainićem iz Srednje strukovne škole Samobor. Riječ je o čovjeku čiji je učenik bio nitko drugi nego – Mate Rimac.
Isplativost inovacije
– Da, Mate je od početka pokazivao sklonost inovacijama. Nevjerojatno mi je kada danas gledam jednog elokventnog poslovnog čovjeka kojega se sjećam iz doba kada je skupljao hrabrost kako bi predstavio svoju pametnu rukavicu ili poboljšani retrovizor. Bio bih mu podrška iz publike gdje me tražio pogledom, a danas je nakon tih uspješnih početnih izuma globalno poznati inovator. I tako je velika inspiracija za učenike koji dolaze u našu školu, kada čuju da su to učionice u kojima je učio Rimac počinju pokazivati veliku volju za pronalaženje nečega novog. Danas ih u njegovoj tvrtki radi stotinjak, zadovoljan sam kada to vidim – kaže prof. Vlainić koji i sam vozi električni automobil, Renaultov Fluence.
No, tog smo dana Jeltom i profesora Vlainića posjetili zbog novih inovacija. Riječ je, dakle, o mobilnom vezu.
– Sjajna je stvar razbijač valova koji ublažava valove ali i proizvodi električnu energiju. Gledajući to, shvatio sam da se na sličan način može riješiti još jedan problem, a to je činjenica da ima puno mjesta na Jadranu koja nemaju uređene vezove na kopnu pa se do njih ne može brodom što posebno otežava život invalidima. Tako sam došao na ideju kako primijeniti princip razbijača valova kako bi se taj problem riješio – opisuje nam prof. Vlainić. Kaže kako postoje neka rješenja za taj problem, no ona se koriste betonskim vezama koje nemaju potrebnu mobilnost.
Ovakvo rješenje koje koristi uređaj za sidrenje ne treba vezu s nekim uporištem na kopnu. Lak je za izgradnju i na njega se mogu privezati mali brodovi ili čamci, a lako se i posprema. Za mene je posebno vrijedno što omogućava invalidnim osobama siguran prelazak s mora na kopno ondje gdje na obali nema uređenog veza – kaže.
Stvar se doista doima prilično jednostavnom. Ponton, nosač koji je zapravo metalni okvir, metalne ograde te daske od stiropora uz sidreni element koji će mobilni vez držati na jednome mjestu. I stvar radi, sudeći prema videu prototipa snimljenom na moru ovih dana. Kao i uvijek, ideja je jedno, realizacija drugo, a komercijalizacija treće.
– To je na meni. Magistrirao sam ekonomiju, no odlučio sam s ocem nastaviti s inovacijama. Nema previše svrhe nešto raditi ako na kraju ispadne preskupo. Konačni je račun to što je bitno, inovacija mora biti i isplativa, a ne preskupa – zaključuje Tomislav Pokrajčić.
