Izbori na pola mandata u američkom su političkom pojmovniku ključni događaj za procjenu rejtinga predsjednika. Prvo je “polugodište” Donalda Trumpa završeno, vrijeme je za procjenu njegova gospodarskog učinka.
Američki se predsjednik trenutačno hvali na sve strane: nezaposlenost je najmanja u posljednjih 49 godina (3,9 posto), rastu indeksi na burzama, BDP raste oko 2,9 posto otkad je Trump preuzeo kormilo, povećao je broj radnih mjesta za čak četiri milijuna, smanjio porez na dobit za 14 postotnih poena, s 35 na 21 posto, a plaće su porasle pet posto.
Usporedbe s prethodnicima
No, javio se Barack Obama, Trumpov prethodnik, koji ističe da je zaslužan za to. U ponedjeljak je na skupu u Las Vegasu bio vrlo jasan.
– Kada čujete spominjanje ekonomskog čuda, sjetite se tko ga je započeo – rekao je Obama.
No, ekonomski analitičari, poglavito na desnici, odmahuju na to rukom. Obamino vođenje ekonomije opisuju kao najslabiji oporavak od recesije od Drugog svjetskog rata jer je u njegovo vrijeme gospodarstvo prosječno raslo samo 2,1 posto.
Trump ovih dana stalno ponavlja da američko gospodarstvo nikada nije izgledalo bolje. Posebno se ponosi prošlogodišnjim smanjenjem poreza te promjenom međunarodnih institucija koje se pod Trumpovim pritiskom sve više prilagođavaju američkim zahtjevima. Uz to, neke demografske skupine imaju najniže stope nezaposlenosti u posljednjih nekoliko desetljeća, poput žena, Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, što tamošnja vlada posebno ističe, i to zato što zna da loše prolazi kod tih birača.
S druge strane, kritičari upozoravaju da Trump američku vladu nije preuzeo u teškom trenutku, kao što je to bio slučaj s Obamom koji je na vlast došao u vrijeme najteže recesije, ili još puno prije Ronald Reagan kojem je loša monetarna politika prije njega ostavila u nasljedstvo dvoznamenkastu inflaciju. Zbog toga su konteksti predsjedničkih mandata bitno drukčiji.
No, američkom se predsjedniku spočitava ozbiljan problem koji je samo nastavak politike dvojice prethodnika, Obame i Georgea W. Busha, a to je veliki deficit i, posljedično, veći javni dug. Od 2008. do 2016. dug je federalne države porastao sa 67,7% na 105,8% BDP-a, a inicijalno ga je povećao Bush. Trump je tu politiku samo nastavio. I dok se Bushu i Obami može pripisati da im je dug najviše rastao u vrijeme recesije, Trump se hvali da mu ekonomija funkcionira odlično. U vrijeme najsnažnijeg ekonomskog rasta bivši predsjednik Bill Clinton javni je dug smanjio za deset postotnih poena, a Trumpov javni dug porastao je pak s 19,8 na 21,5 bilijuna dolara. Veliki javni dug će u slučaju nove recesije smanjiti manevarski prostor za povećanje javne potrošnje kada će ona zaista biti potrebna.
Donald Trump objavio da se SAD povlače iz nuklearnog sporazuma s Iranom
Druga velika tempirana bomba Trumpove ekonomije njegovo je djelo: trgovinski rat koji je pokrenuo protiv nekoliko zemalja, prije svega Kine, ali i članica Europske unije te Kanade.
Demokrati u prednosti
Administraciju američkog predsjednika kod kuće često optužuju za stvaranje podjela, ali Trump se priklonio inzistiranju na ekonomskim temama kako bi republikanci pobijedili na izborima 6. studenoga. Trenutačno su demokrati u prednosti. Oko 50% birača smatra da bi američkoj politici bilo bolje da demokrati imaju većinu u Kongresu, dok su republikanci na 41%.
Istodobno polako raste popularnost Trumpa i sada samo dva posto više građana ne podržava njegov rad (49:47) u odnosu na one koji ga podržavaju, a prije je razlika bila veća. Ipak, neki zaključuju da bi predsjednik koji vodi “nikad jaču ekonomiju”, trebao imati bolji rejting.
>> Pogledajte što je Tomislav Krasnec rekao o jednoj od afera Donalda Trumpa
lijeva amerika se nikako ne može pomiriti s dvije bolne činjenice - da je umjesto njihove favorizirane hillary u predsjednički ured ušla pripravnica monica lewinsky i p...šila billyju i da je hillary popušila od trumpa :-)