Regionalna gospodarska suradnja u središtu je plana aktivnosti premijera Andreja Plenkovića za dvodnevnog boravka u Mostaru. Posjet je predsjednik hrvatske Vlade trebao početi gostovanjem na otvaranju ureda Hrvatske gospodarske komore u Mostaru. Prije tjedan dana ponovno je otvoren i ured HGK u Sarajevu, a od oba se ureda očekuje da doprinesu jačanju ekonomske suradnje s BiH, zemljom koja je prirodni vanjskotrgovinski partner i po opsegu razmjene uvijek među pet najvećih.
Iz godine u godinu bilježi se stalno povećanje trgovinske razmjene. Njezina ukupna vrijednost u 2017. dosegnula je gotovo 2,2 milijarde eura, pri čemu je izvoz iz Hrvatske u BiH bio vrijedan više od 1,5 milijardi eura.
Neki od modela gospodarske suradnje Hrvatske i BiH redovito se traže i na Međunarodnom sajmu gospodarstva, koji se danas otvara u Mostaru. Riječ je o najvećoj sajamskoj manifestaciji u BiH koja se održava 21. put. Premijer Plenković bit će jedan od govornika na svečanosti otvaranja sajma, gdje je ovogodišnja „zemlja partner“ Republika Srbija. Na sajmu će se predstaviti izlagači iz dvadesetak zemalja, od kojih su najzastupljenije zemlje susjedstva te Kina, Mađarska i Italija.
Hrvatski izlagači na sajmu su prisutni od samih početaka, a Hrvatska je bila zemlja partner Sajma 2009., 2012. i 2017. godine. Ove godine to je Srbija, a zbog toga u Mostaru boravi i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić s kojim se Plenković trebao susresti sinoć na večeri koju je priredio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Osim njih trojice, na večeru su pozvani i premijer Bugarske Bojko Borisov, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić te predsjednici bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske Marinko Čavara i Milorad Dodik.
Iz Vlade su prije Plenkovićeva polaska u Mostar priopćili da su odnosi s BiH jedan od prioritetnih vanjskopolitičkih ciljeva hrvatske Vlade te da Hrvatska nastavlja pružati potporu BiH, osobito na njezinu europskom putu i da je predana političkoj suradnji u duhu dobrosusjedskih veza te daljnjem jačanju gospodarskih odnosa. No, osim gospodarskih, sigurno će u zajedničkim i mogućim bilateralnim razgovorima biti riječi i o političkim odnosima u regiji.
Politička situacija, posebno u BiH, daleko je od zadovoljavajuće jer predstavnici triju naroda ne uspijevaju se dogovoriti o brojnim otvorenim pitanjima, uključujući izborna pravila koja će osigurati legitimno nacionalno predstavljanje. Za ovo rješenje najzainteresiraniji su bh. Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivan narod u toj zemlji. Službena hrvatska politika podupire njihove zahtjeve za legitimno predstavljanje u institucijama vlasti države i entiteta.
Dva naroda dijele bih ...a treci najmalobrojniji jos koju godinu i biti ce nacionalna manjina ... U banja luci zivi pet sest hrvata a u sarajevu 15 ak.....a mudri politicari poput buricke iz ljutog doca i plenkicke prica o ravnopravnosti hrvata kojih vise nema tamo...oni misle da ce u gradskoj vlasti sarajeva npr .biti 1/3 hrvata... hrvatskoj politici je centar ne zg nego hlebine i bg...glavni politicar u zg je pupavac ...pupi kako mu tepa plenkicka istanbulska...