Goran Aleksić, jedan od autora kolektivne tužbe protiv banaka, uvjeren je da će mu banka za kredit od 70.000 franaka morati vratiti 70.000 kuna preplaćene kamate. Njegova je početna kamata bila 4,2% i sudskim će putem tražiti da mu banka tu kamatu mijenja u skladu s kretanjem libora, što bi značilo da je sada treba spustiti na oko 1,5 posto.
U bankarskim krugovima kažu da su Aleksićeva očekivanja pretjerana. Sud je nezakonitim proglasio odredbe iz ugovora o kreditima koje govore kako će se mijenjati kamatne stope pa je sada glavno pitanje što će se uzimati kao polazna pozicija za preračunavanje. Aleksić, na primjer, ne želi da početna ugovorena razina bude granica od koje će se računati preplata, a poznati sudski vještak i stručnjak za to područje Miljenko Giunio smatra da bi bilo najbolje da banke i dužnici postignu dogovor.
– Sada kada imamo finalnu presudu bilo bi razumno da se ide u dogovor. Bojim se da odštete neće biti ni blizu onoga što dužnici očekuju – komentira Giunio. On, inače, smatra da se svi dužnici, neovisno o tome u kojoj su se valuti zadužili, mogu pozvati na kolektivnu tužbu i tražiti povrat preplaćenih kamata. Kamate na kredite u francima bile su od 4,4% 2006. do 5,8% 2011. i nakon toga su pale na 5,3 posto sve do siječnja 2014. Prema podacima HNB-a, mijenjale su se kamate i na kunske stambene kredite sa 6,5 na 7,4 posto, a sad su 6,2%. Eurski su krediti sa 5,5 skočili na 6,3%, da bi sada pali na 5,8%.
Osim što su zadovoljni ishodom tužbe koji se tiče devizne klauzule, banke jučer nisu htjele komentirati ništa vezano uz promjenjive kamatne stope i odštetne zahtjeve.
Kažu da promjenjiva kamatna stopa nije proglašena ništetnom niti se, prema presudi, treba vratiti na početnu razinu. Također podsjećaju da je trenutačna kamata za stambene kredite u CHF niža od ugovorene i iznosi 3,23 posto.
Inicijatori kolektivne tužbe Goran Aleksić i Tomislav Prpić misle da bi sad trebala reagirati Vlada i narediti optuženim bankama da u svim kreditima, osim u stambenim u švicarcima, sve povećane kamate retroaktivno vrate na početne iznose od važenja pravomoćne presude. Idući će dani pokazati što i kako dalje, a premijer Zoran Milanović prokomentirao je tek da mu je odluka suda zanimljiva.
– Ona opet u jednoj drugoj dimenziji gleda taj ugovorni odnos i tumači kamatnu stopu. Dakle, Vlada svoje, sudovi svoje, rezultat: građanima će biti lakše nego što im je bilo prije – kazao je Milanović.
Gruba računica pokazuje a bi na stambeni kredit od 100.000 franaka jedan postotni poena manja kamata korisniku donijela 1000 franaka godišnje, odnosno 5000 franaka u pet godina.
>> Pročitajte cijelu presudu Vrhovnog suda u 'slučaju Franak'
>> Udruga Franak od Leke traže posebnu sjednicu Sabora
Narodna banka Hrvatske je negdje oko 2006. ili 2007. upozorila banke o mogućem očekivanom rastu vrijednosti franka i upozorila na rizik za zajmoprimce koji to donosi. Savjetovala im je da takve rizične kredite daju onima koji imaju periodične stalne prihode u stranoj valuti - francima. . . . . . . . . . . . . . Dakle, banke su bile upoznate s rizikom ali ga nisu dovoljno jasno i glasno prezentirali građanima, te unatoč upozorenju HNB-a davale uglavnom onima koji nemaju prihode iz inozemstva i koji nisu mogli dobiti kunski ili euro kredit. . . . . . . . . . . . . ! ! ! ! ! ! !