Ne znam točno. Možda je to zbog sunca. Uvijek gledam u nebo, takav sam – kratko je odgovorio. Pokušao je tom rečenicom objasniti tajnu svoje dugovječnosti. Toga je dana Jiroemon Kimura iz Kyota proslavio 115. rođendan. Dok je slavio okružen sa 14 unučadi, 25 praunučadi i 13 prapraunučadi, među kojima je najmlađem 11 mjeseci, svi svjetski mediji punili su naslovnice: Jiroemon je najstarija osoba na svijetu!
Rođen je 19. travnja 1897. Sve do mirovine radio je kao poštar. Prema podacima Guinnessa, on je tek treći čovjek u povijesti koji je navršio 115 godina.
– Počašćen sam – opet je kratak bio u odgovoru lokalnim medijima.
Jiroemon Kimura svakog dana ustaje u 7.30 sati. Budi ga Eiko Kimura, udovica njegova unuka, i u kolicima ga odvodi na doručak. Jede zobenu kašu i juhu miso s krumpirom i povrćem. Njegova supruga Yae umrla je prije 34 godine u 74. godini. Službeno je najstarija osoba na svijetu postao lani, 17. prosinca, kada je preminula 115-godišnja Dina Manfredini, Amerikanka talijanskog podrijetla, starija tek 15 dana od Kimure. Kako opisuje njegova obitelj, nije patio od ozbiljnih bolesti, unatoč svojoj starosti, može komunicirati s drugima, opušta se čitajući novine, a većinu vremena provodi u krevetu.
Prava (globalna) eksplozija
Kimura je jedan od 22 Japanca na popisu 64 najstarijih ljudi na svijetu koji je sastavila Gerontološka istraživačka skupina iz Los Angelesa. Dapače, Japan se susreće sa sve starijom populacijom; prema statistikama, ondje je 40 stogodišnjaka na 100 tisuća stanovnika. Očekuje se da će do 2060. životni vijek muškaraca biti 84,19, a žena 90,93 godine. Sve veći broj ljudi u poznoj dobi bilježi se u mnogim zemljama.
Oni koji su proživjeli veći dio povijesnih događaja o kojima danas učimo u školi tajnu dugovječnosti pripisivali su nedostatku stresa, velikoj količini smijeha, fizičkoj aktivnosti i zdravoj prehrani.
– Sve statističke analize pokazuju da je u posljednje vrijeme na cijelome svijetu nastupila prava eksplozija osoba najstarije dobi. Smatra se da će se taj broj do 2030. godine podvostručiti. Ponovno podvostručenje očekuje se već za sljedećih 20 godina, pa će 2050. samo u SAD-u biti oko 16 milijuna osoba starijih od 85 godina – tvrdi Inge Heim, epidemiologinja koja je još 1999. provela istraživanje o dugovječnosti u Hrvata.
Prema dobivenim rezultatima i analizama, kaže Inge Heim, najveći broj dugovječnih osoba u Hrvatskoj živi na otocima južne Dalmacije i u dubrovačkoj subregiji. Od gorskih subregija najveći je broj dugovječnih osoba zabilježen u Lici.
– Najveće povećanje dugovječnih žena zabilježeno je u Lici, dok je broj dugovječnih muškaraca najviše povećan na otocima južne Dalmacije – zaključuje u svome istraživanju.
Ostaju u rodnom kraju
Istraživanje smo proveli i mi raspolažući podacima posljednjeg popisa stanovništva. Najviše starijih od 70 godina živi upravo u Ličko-senjskoj županiji. Ondje gdje se na 25 kilometara zračne udaljenosti izmjenjuju čak četiri osnovna tipa klime starije od 70 godina 9848 je stanovnika, što je 19,3 posto od ukupnog broja, dok je onih koji su navršili 70 godina – 718. Baš i po samim 70-godišnjacima Ličko-senjska županija u prednosti je od ostalih.
– Sigurno je da je najviše osoba koje su doživjele duboku starost ostalo cijeli svoj životni vijek u svome rodnom kraju, tj. na otocima. I sigurno je da karakteristična prehrana otočana ima udjela u produljenju života tih ljudi. Ta se prehrana zasniva na kuhanoj hrani bogatoj povrćem i ribom, začinjena maslinovim uljem koje sadrži nezasićene masne kiseline – objašnjava Heim. Navodi također kako razloge dugovječnosti otočana treba tražiti i u činjenici da se zbog povoljnih klimatski uvjeta mogao očekivati nizak specifični mortalitet.
– Kad je riječ o specifičnom mortalitetu, on je najniži u Lici i u nekim siromašnijim općinama kao što su Glina, Obrovac, Benkovac – objašnjava.
Najmanje dugovječnih osoba zabilježeno je u velikim gradovima – Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Obrazloženje Heim pronalazi u činjenici da su ljudi u velikim gradovima izloženi rizicima nesreća na poslu, prometnim nesrećama te su veliki potrošači alkohola i duhana.
– Velik broj mlađih osoba mijenja omjer pa je broj najstarijih stanovnika prema broju osoba mlađe dobi malen – zaključuje Inge Heim.
Među 4,284.889 stanovnika Hrvatske, prema posljednjem popisu, 556.631 osoba starija je od 70 godina, što je oko 13% ukupne populacije. Među njima smo pronašli i one koji u poznim godinama žive punim plućima. Ovo su njihove priče...
>>Sedam stvari koje smo naučili o dugovječnosti u 2012. godini
- Treba produžiti radni vijek do 90 amlade treba pustit neka odmaraju