Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 29
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POREZ NA NEKRETNINE

Dubrovnik ima nižu komunalnu naknadu od Siska

Zdravko Marić
Duško Jaramaz/PIXSELL
26.08.2017.
u 22:14

Javna rasprava opet će biti manjkava ako se ne predoče odluke lokalnih vlasti o korektivnim koeficijentima, bodovima i zonama

Pretvaranje komunalne naknade u porez na nekretnine činilo se kao najbezbolnije rješenje za oporezivanje nekretnina, no i te su naknade daleko od pravednog i dobro osmišljenog modela oporezivanja. Kad se već iznova otvara rasprava o oporezivanju nekretnina, bilo bi dobro da lokalne vlasti, općine i gradovi svojim biračima podnesu izvještaje po kojim se kriterijima plaća komunalna naknada, za koju građani godišnje izdvajaju dvije milijarde kuna.

Zbroj pet elemenata

Komunalna naknada za kvadrat stambenog prostora u srcu Dubrovnika od 46 lipa po kvadratu jeftinija je 8 do 28 posto od komunalne naknade za četvorni metar kuće ili stana u prvoj zoni Vukovara, Slavonskog Broda, Osijeka, Karlovca, Siska. Zagreb je s 87 lipa po kvadratu stana u prvoj zoni apsolutni rekorder, čemu se za prvu zonu i nema što prigovoriti, no mještani koji žive u zagrebačkim predgrađima kao što su Sesvetska Sela, Staro Brestje, Kraljevački Novaki, Kobiljak, Hrašće... vjerojatno i ne znaju da je komunalna naknada za njihove kuće po kvadratu 2 lipe skuplja od one na Stradunu!

Lokalne vlasti su i po novome zakonu isključivo odgovorne za zoniranje svog područja i propisivanje vrijednosti boda po četvornom metru nekretnine, a nitko od njih još nije izašao pred svoje građane i objasnio im hoće li zadržati postojeće tarife i zone ili će određivati nove, kako bi se, među ostalim, izbjegle i spomenute nelogičnosti. Zakon o lokalnim porezima nije ulazio u kriterije po kojima se godinama plaća komunalna naknada pa bi, umjesto da ih ispravi, novi porez mogao zacementirati zatečeno stanje. U prvoj zagrebačkoj zoni komunalna je naknada 87 lipa, Splitu 70, Zadru 64, Osijeku 59, a Puli, Sisku, Vukovaru i Koprivnici 50 lipa po kvadratu. Bude li ga, novi porez na nekretnine bio bi zbroj pet različitih elemenata, od kojih lokalne jedinice određuju tri najvažnija: zone, vrijednost boda i iznos korektivnog koeficijenta za sve nekretnine koje ne služe za trajno stanovanje.

Kuće za odmor

Po zakonu 30. studenog je rok do kojega svaki grad i općina odlučuju hoće li koeficijent namjene nekretnina koje ne služe za trajno stanovanje ili apartmane uvećati dva, tri, pet ili 7 puta! Isto je i za poslovne nekretnine, gdje porez može biti dva do šest puta veći od poreza za prvi stan, ili pak za poslovne nekretnine koje se nalaze unutar spomeničke baštine do 13 puta. Predstojeća javna rasprava opet će biti manjkava ako se građanima odmah ne predoče odluke gradskih vlasti o korektivnim koeficijentima, bodovima i zonama.

Zasad nitko od njih nije najavio da će mijenjati postojeće zone i vrijednosti boda po kojima se naplaćuje komunalna naknada. Ustrojavanje evidencija nekretnina u fokusu je priprema za oporezivanje nekretnina, dok se nelogičnosti iz sustava komunalne naknade ne spominju. Inače, porez na kuće za odmor naplaćuje 349 gradova i općina 5 do 15 kuna po kvadratu. Ubuduće bi ga kroz široko postavljene korektivne koeficijente morali naplaćivati svi. 

Komentara 4

NE
Netko92
11:25 27.08.2017.

Bilo bi posteno da se smanji komunalna naknada u sisku, da bude svima jednako

JU
juma
16:07 27.08.2017.

Sada se jos treba zapitati kolika je trzisna vrijednost kuce od 200 kvadratnih metara u Sisku, a kolika u Dubrovniku? Komunalna naknada u Dubrovniku bi morala biti minimalno 10 puta veca. Ovako imamo najmanje komunalne naknade na obali, tamo gdje su vrijednosti nekretnina najvece, cime opcine pogoduju lokalnim bogatunima, ne racun infrastrukture i javnih prostora koji su na obali zbog nedovoljnih sredstava posve zapostavljeni. Sve to poslije traze da im izgradi drzava. Ovo je jedan od rijetkih poreza koji pravedan, ukoliko se nekretnine oporezuju prema vrijednosti i namjeni i zato ga treba uvesti.

BI
bitanga1331
10:58 27.08.2017.

nije ni cudno kaj se onda kupaju u felalijama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije