Zakon o financijskom plaćanju i poslovanju na dnevni red Vlade trebao bi, prema najavama, doći ovaj tjedan, a najkasnije za 15 dana. Riječ je o mehanizmu kojim ministar financija Slavko Linić namjerava brzo i efikasno riješiti nelikvidnost, koja je u ožujku narasla na 42,43 milijardi kuna, od kojih se više od 80 posto odnosi na dugove tvrtki blokiranih dulje od godinu dana. No, kontroverze izaziva činjenica da se novim zakonom sud isključuje iz procesa preustroja, u kojem se o naplati potraživanja dogovaraju vjerovnici, država i dužnik. Dugovi se naplaćuju upisivanjem na imovinu ili ulaženjem u vlasničku strukturu tvrtke dužnika, a dogovoriti se moraju u najviše 90 dana.
Stečaj - upravni postupak
– Od 15. srpnja, kad zakon bude usvojen, nema stečajeva s preustrojem. Stečajevi su dosad bili sudski postupci, a sada postaju upravni postupci i sav posao oko nagodbe preuzima Ministarstvo financija – objasnio je ministar Linić na skupu SDP-a u Rijeci.
Dogovor dviju strana stimulirat će se naplatom poreza na imovinu kako bi se dužnika prisililo da pristane na prepuštanje nekretnina vjerovnicima ili na njihovu prodaju.
– Nelikvidnost će se rješavati dokapitalizacijom, otpisom, prolongatima ili zamjenom nekretnina – potvrdio je Linić.
Zbog ovog zakona baziranog na američkom modelu predstečajnog postupka, mijenjat će se i Zakon o bankama u dijelu u kojem se bankama brani financiranje tvrtki koje su im u vlasništvu. Ako se ne postigne dogovor, ide se u klasičan stečajni postupak na sudu, gdje se podmiruju potraživanja sukladno stečajnom zakonu, ili tvrtka ide u likvidaciju ako su joj dugovi veći od imovine. Sporna je pravna zaštita dužnika, koji tijekom pregovora nema arbitra u sudu, već u Ministarstvu financija, koje je strana u postupku jer je država ipak najveći vjerovnik.
Što nakon zapljene
Tu je i pitanje što će država činiti s udjelima u tvrtkama ili nekretninama kojima se prebio porezni dug. S obzirom na stanje na tržištu nekretnina, ne treba očekivati da će država uspjeti unosno prodati zaplijenjene nekretnine, a o privatizaciji dijelova tvrtki govori dovoljno iskustvo u prodaji tvrtki iz državnog portfelja. Statistika iz ožujka pokazuje da je u blokadi kraćoj od godinu dana manje od 9000 tvrtki koje ukupno duguju oko sedam milijardi kuna. Gotovo 22.000 tvrtki nemaju zaposlenih, a u blokadi su dulje od godinu dana i duguju ukupno 16,3 milijarde kuna, a teško će se naplatiti dugovi još sedam tisuća insolventnih tvrtki koje zapošljavaju 18 tisuća ljudi te duguju gotovo 12 milijardi kuna. Na njih se zakon ne može primijeniti, već će ih se trebati likvidirati po hitnom postupku.
Šta radi drug Linić? Na ovaj način mnogo radnika nije dobilo plaću zar se nije moglo na drugi način goniti one koji ne uplaćuju doprinose.Linić misli da svi imaju ušteđevinu i da im isplata dvije tri plaće neće ništa poremetiti . Moj prijatelj nije primio plaću a ima četvero djece dali će im linić kupovati kruh i mjijeko dok ne dobije plaću. Drugovi ministri vi živite u mašti kao komunisti ali stvarnos zanima običnog čovjeka vaša demagogija je u teoriji dobra ali stvarnost je nešto sasvim drugo .