Između redaka sindikati čitaju i novo poskupljenje struje, a pekari će,
predviđaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, iskoristiti poskupljenje
plina za podizanje svojih cijena iako u ovo vrijeme pada cijene nafte
tvrde kako energenti čine malu stavku u njihovim ulaznim troškovima.
Najveći je problem nemogućnost plaćanja mjesečnih obveza.
Sva istraživanja govore da obitelj raspolaže sa 1,5 prosječnih plaća, a
mjesečno im nedostaje tridesetak posto, koje pokrivaju dodatnim radom
ili zaduživanjem. Međutim, govoreći o neto plaći, zaboravlja se da je
njezina stvarna kupovna moć još manja jer je svaka opterećena kreditnim
ratama. Novo zaduživanje već nekoliko mjeseci usporava ritam ne samo
zbog opreza i povećanja kamata nego i zato što je došlo do
prezaduženosti pa nam je kreditna sposobnost dosegnula plafon.
– Tu će se sučeliti golem nerazmjer u potrebama i mogućnostima
pokrivanja tekućih troškova, i to će morati rezultirati povećanjem
cijene rada, odnosno plaća – misli Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
Obrazlaže kako bi se to trebalo dogoditi određenim poreznim
rasterećivanjima bruto dohotka.
Nije to tako izgledno, priznaje, ali nema druge mogućnosti. Teoretski,
kriza bi mogla ojačati i pad potražnje dovesti do deflacije, ali dug je
to put.
Problem s radnim mjestima, plaćama i likvidnosti pogodovat će,
upozorava, radu na crno. Tu će konkurencija cvjetati, što pojačava
nužnost ozbiljnijih aktivnosti države.
Zato bi se – što je manje vjerojatno – i poslodavci trebali prosvijetliti i preispitati svoje stvarne troškove.
Između potreba i mogućnosti
‘Država će morati porezno rasteretiti plaće’
