Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 171
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SPECIFIČNA STRANICA

Drugačija vrsta turizma: Promoviraju se mračna mjesta, evo što se nudi u Hrvatskoj

Auschwitz
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS/PIXSELL
1/3
21.06.2019.
u 18:56

Crna Gora turistima nudi galeriju u kojoj su izloženi pokloni koje je Tito dobivao od drugih državnika, a među njima su i darovi Sadama Huseina i Moamera Gadafija, dvojice diktatora koje su Amerikanci svrgnuli s vlasti

Nekih 10-ak kilometara od centra Dublina smjestila se zgrada na koju su Irci jako ponosni jer je ta zgrada sinonim za povijest irske države te 150 godina duge borbe Iraca za samostalnost. Ujedno, ta je zgrada proglašena irskom kulturnom baštinom i najveći je europski zatvor u kojem ne žive zatvorenici. Riječ je o Kilmainham Gaolu, jednoj od najvećih turističkih atrakcija Dublina, koji godišnje posjeti više od 200.000 turista. Sam zatvor datira iz 18. stoljeća, a od njegova otvaranja 1796. do zatvaranja 1924. u njemu su bili utamničeni mnogi irski borci za slobodu te vođe brojnih pobuna protiv Engleza. Neki od njih, točnije njih 14, u njemu su i strijeljani, o čemu svjedoče i križevi u zatvorskom dvorištu te spomen-ploča s njihovim imenima i datumima smrti nad kojom se vijori prepoznatljiva zeleno-bijelo-narančasta irska zastava.

Zatvorenici volonteri

Koliko je ta građevina važna Ircima, potvrđuje i to što su je upravo bivši zatvorenici – žene i muškarci koji su u njoj tamnovali – godinama volonterski obnavljali kako bi od zaborava spasili velik dio irske povijesti, nakon čega su zatvor predali državi na upravljanje. Usto, legenda kaže da je posljednji zatvorenik tog zatvora poslije postao prvi irski predsjednik, a slavi zatvora pridonijeli su i brojni irski filmaši budući da je u njemu snimljen Oscarima nagrađen film “U ime oca”. Kao filmska kulisa Kilmainham Gaol je poslužio i redateljima “Michaela Collinsa”, “Vjetra koji povija ječam”..., a neke od svojih spotova u njemu su snimali i proslavljeni rokeri U2 te kontroverzna pjevačica božanskoga glasa Sinéad O’Connor.

Zatvor koji je postao turistička atrakcija te koji posjetitelji mogu razgledati za cijenu ulaznice od četiri do osam eura, kao znamenitost koju obvezno treba vidjeti svatko tko posjeti Dublin, uvrštena je i u ponudu jedne specifične turističke internetske stranice. Riječ je o stranici www.dark-tourism.com koja nudi drugačiju vrstu turizma, kakvu turističke agencije rijetko promoviraju. Mračnu, kako joj i samo ime kaže. Naime, na toj stranici, koju je osmislio Peter Hohenhaus, promoviraju se svjetske znamenitosti koje su povezane s nesrećama, ratovima, katastrofama, smrtima... Hohenhaus tako donosi popis od oko 120 zemalja, među kojima je i Hrvatska, s prijedlozima što bi svaki putnik namjernik trebao posjetiti a da spada u kategoriju mračnog turizma. Dao je on i definiciju podvrsta mračnog turizma pa tako objašnjava da nesreće mogu biti industrijske, prirodne ili kombinacija i jednog i drugog. Navodi da nesreće mogu rezultirati humanim katastrofama, kao što se primjerice dogodilo tijekom tsunamija 2004., ali da ponekad i ne moraju rezultirati ljudskim žrtvama kao što je bio slučaj s erupcijama pojedinih europskih vulkana.

U kategoriju mračnog turizma spadaju i stratišta iz raznih ratova, genocid, holokaust, komunistički teror, ali i posjeti raznim grobljima, mauzolejima pa čak i arheološkim nalazištima. I koliko god se to nekome možda činilo morbidno, činjenica je da turisti, svjesno ili nesvjesno na turističkim putovanjima ponekad obilaze mjesta masovnih likvidacija ili čak industrijaliziranih ubojstava. U ovo posljednje spada posjet Auschwitzu, najpoznatijem nacističkom koncentracijskom logoru iz Drugoga svjetskog rata u kojem su u plinskim komorama svoje živote okončali milijuni europskih Židova. Posjet Auschwitzu neizostavan je u ponudi turističkih agencija koje nude posjet Krakovu i godišnje ga posjete milijuni ljudi. Što se pak tiče grobnog turizma, svatko tko je bio u Egiptu gotovo je sigurno posjetio piramide u Gizi, koje nisu ništa drugo do faraonske grobnice.

Stoga, moglo bi se zaključiti da je Hohenhaus zapravo samo na jednom mjestu sistematizirao povijest ljudske patnje te onima koje to zanima ponudio vodič za što brže snalaženje na području mračnog turizma. No da ne bi sve bilo tako mračno, osim prijedloga za posjet određenim mjestima, Hohenhaus je o svakoj zemlji koju je naveo dao i neke opće, više turističke informacije. Tako kada je Hrvatska u pitanju, osim prikaza hrvatske povijesti, na www.dark-tourism.com mogu se naći i podaci o prirodnim ljepotama Hrvatske, načinu na koji se u Hrvatsku može doputovati, drugim mjestima, osim onih mračnih, koja se trebaju posjetiti te hrani i piću koje u Hrvatskoj treba probati.

Najveličanstvenije groblje

Što se tiče preporuke mračnih mjesta, onaj koji dođe u Hrvatsku, trebao bi posjetiti zagrebačko groblje Mirogoj, kao jedan od prepoznatljivih znakova Zagreba i vjerojatno, kaže Hohenhaus, jednog od najveličanstvenijih groblja u Europi. Onaj koga Mirogoj interesira može pročitati i sve o njegovoj povijesti, izgradnji, broju grobnih mjesta te načinu na koji se do njega dolazi. Posjet Mirogoju može se kombinirati i s posjetom nekim drugim mračnim mjestima u Zagrebu i okolici, kao što su Vila Rebar, koja je svojevremeno bila rezidencija ustaškog poglavnika Ante Pavelića, a osim razgledavanja danas derutne vile, putniku namjerniku se predlaže i da istraži obližnje tunele koji su Paveliću trebali poslužiti za bijeg. Većina preporuka za posjet hrvatskim mračnim mjestima povezana je s Drugim svjetskim ratom i Domovinskim ratom.

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Vezano uz ovo prvo u okolici Zagreba se preporučuje posjet dvorcu Kerestinec, koji je ustašama služio kao neka vrsta zatvora za Srbe, Židove, Rome i komuniste. Dvorac Kerestinec, je kao neka vrsta zatvora služio i tijekom Domovinskog rata, a u njemu su tada bili zatočeni srpski ratni i civilni zarobljenici. Najmračnije mjesto iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj je bez sumnje Jasenovac, koji je označen kao najveći i najsmrtonosniji fašistički koncentracijski logor na Balkanu tijekom Drugog svjetskog rata. Prije no što se odluči za posjet Jasenovcu putnik namjernik može pročitati i o povijesti tog zloglasnog mjesta, uz napomenu da logor kao takav više ne postoji jer je srušen odmah nakon rata. No zato postoji spomen-obilježje te muzej u kojem je prikazana povijest najgrozomornijih ustaških zločina te način na koji su ubijali zatočenike Jasenovca – Srbe, Židove, Rome, komuniste te Hrvate koji su se suprotstavljali ustaškom režimu Ante Pavelića.

Kada je Domovinski rat u pitanju, osim preporuke da se posjeti Memorijalni muzej u Zagrebu, u kojem su izloženi eksponati povezani s raketiranjem Zagreba 1995., koje je zapovjedio Milan Martić, poslije zbog toga osuđen u Haagu na 35 godina zatvora, preporučuje se i posjet raznim lokacijama u i oko Vukovara, među kojima su bolnica, Ovčara, Borovo, Muzej Domovinskog rata, silos... Za svako od tih mjesta navedeni su podaci što se tamo dogodilo, a posebna je zanimljivost da se kao mračno mjesto, koje nije povezano s Domovinskim ratom, tijekom posjeta u Vukovaru preporučuje i posjet Vučedolskom muzeju. Ta je lokacija stavljena na popis mračnih mjesta, objasnio je autor stranice, zato što su na nekim lokacijama iskopani dobro očuvani kosturi prastanovnika tog kraja koji datiraju iz bakrenog doba. A ono što se u Hrvatskoj događalo između Drugog svjetskog i Domovinskog rata također je zastupljeno na mapi hrvatskih mračnih mjesta. Tako se preporučuje posjet Nacionalnom parku Brijuni, kao ljetnoj rezidenciji Josipa Broza Tita te Golom otoku, mjestu koje se “reklamira” kao hrvatski Alcatraz, odnosno Titov gulag, a Titu je služio kao okrutan zatvor za političke neistomišljenike.

Inače, što se tiče hrvatskih mračnih mjesta upravo je Goli otok ocijenjen kao najmračnije mjesto, a slijede ga Jasenovac, Ovčara i Vukovar. Mračna mjesta, prema stranici www.dark-tourism.com, koja bi mogla zanimati turiste, imaju i druge zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. U BiH se tako treba posjetiti Sarajevo, koje je tijekom rata živjelo i umiralo u okruženju srpskih paravojnih postrojbi s Pala, Mostar u kojem je HVO srušio Stari most te Srebrenica, kao jedino mjesto u Europi u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid, odnosno mjesto u kojem su Srbi ubili oko 7000 muslimanskih muškaraca i mladića u dobi od 13 do 77 godina.

Svoja mračna, turistima potencijalno zanimljiva mjesta, imaju i Srbija, Crna Gora te Makedonija. U Makedoniji su to ostaci zgrada oštećenih u potresu koji je pogodio Skopje 1963. te muzej posvećen žrtvama holokausta. Crna Gora turistima nudi galeriju u kojoj su izloženi pokloni koje je Tito dobivao od drugih državnika, a među njima su i darovi Sadama Huseina i Moamera Gadafija, dvojice diktatora koje su Amerikanci svrgnuli s vlasti, pretvorivši njihove zemlje, Irak i Libiju, u krvava stratišta te poprište građanskih ratova koji još traju. Kao srbijanska mračna mjesta označeni su Titov mauzolej te beogradske zgrade oštećene tijekom NATO-ovog bombardiranja 1999.

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...

Ključne riječi

Komentara 8

MI
microlion
19:11 21.06.2019.

Moamera Gadafija Amerikanci NISU svrgli s vlasti. Pa čak ni posredno, jer su operacije pomoći opoziciji u Libiji uglavnom vodile Francuska i VB.

CR
cromak
01:33 22.06.2019.

Poslije gore navedeni sugestija najradije bih posjetio groblje glupana VL uz to i Ozujsku Pivovaru gdje bih najvise uzivao.

DU
Deleted user
01:14 22.06.2019.

"Prije no što se odluči za posjet Jasenovcu putnik namjernik može pročitati i o povijesti tog zloglasnog mjesta, uz napomenu da logor kao takav više ne postoji jer je srušen odmah nakon rata." hahaha, jeje, odmah nakon rata...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije