Nakon niza u posljednje vrijeme javnih brakorazvodnih sapunica i
sporova zbog bračne imovine, čini se, došlo je vrijeme za
predbračne ugovore. Njima bi se zajamčio barem donekle civiliziran
izlazak iz bračne zajednice, lišen međusobnih uvreda,
optužaba i iznošenja prljavog rublja u medije. Ulazak u brak
bez predbračnog ugovora, osim ako niste u savršenom braku iz
kojega ne namjeravate izlaziti do smrti, pogreška je koja se
plaća s najmanje šest godina povlačenja po sudu, koliko
minimalno traju parnice o podjeli imovine. To se, naravno, ne odnosi na
bračne partnere koji su u stanju uljuđeno se dogovoriti i bez parnice o
podjeli bračne stečevine.
Premda Obiteljski zakon jasno kaže da se sva imovina stečena u braku,
bez obzira na to koliko tko od supruga pridonio njezinu stvaranju,
dijeli napola, slučajevi Ecije Ojdanić i Ante Viljca, Diane i Hrvoja
Vojkovića, riječkog odvjetnika Saše i Nataše
Poldan govore pak da je to u nas još prazan pojam. Dok
brakovi traju, sve je zajedničko, kada se raspadaju, supruzi se bez
zadrške međusobno optužuju da im druga strana želi uzeti
stan, kuću i druge pokretnine...
Kada se u sve to upletu i priče o zlostavljanju, sve poprimi
pogrešne konotacije. Primjerice, u slučaju Hrvoja Vojkovića
Mladen Sučević, pravni zastupnik Diane Vojković, uputio je Hrvoju
Vojkoviću dopis u kojem je iznesen prijedlog za sporazumnu podjelu
bračne stečevine. No, sporan je bio zadnji odlomak, u kojem se navodi:
"Ako se Vojković ne očituje u roku od tri dana o tom prijedlogu, u
suprotnom, Diana Vojković slobodna je o njihovim međusobnim odnosima
upoznati javnost."
- Prijedlog Mladena Sučevića, koji je inače poznat kao
odvjetnik koji radi po propisima, sve je do zadnjeg odlomka korektan i
uobičajan u odvjetničkoj praksi. Posao je odvjetnika da uputi drugoj
strani pismo u kojem nudi razrješenje imovinskih odnosa. No,
zadnji je odlomak sporan i, premda ne sadrži elemente kaznenog djela,
nije etičan i odvjetnici se ne bi smjeli koristiti rečenicama koje se
mogu shvatiti kao ucjena. U toj fazi, dok još nije počela
parnica, bolje je da stranke neposredno razgovaraju o međusobnim
odnosima.
S druge strane, nedopustivo je i da javnost stječe dojam a
stranke same odašilju takvu poruku da eventualna
kaznena odgovornost supruga ili etiketiranje nekoga kao zlostavljača
utječe na podjelu bračne stečevine u korist "žrtve". To što
se protiv nekoga vodi kazneni postupak zbog obiteljskog nasilja nema
nikakva utjecaja na podjelu imovine i neće utjecati na dobrog parničnog
suca. Kazneni postupak ne može utjecati na civilnu parnicu o podjeli
imovine - kaže odvjetnik Veljko Miljević i zamjenik predsjednika HHO-a.
- Prema Obiteljskom zakonu, koji je na snazi od 1998., a
posljednje su izmjene bile 2003., sva se imovina između supruga dijeli
napola bez obzira na čije ime glase nekretnine, bez obzira na to je li
žena radila ili nema ni dana staža. Ako je odgajala djecu, čistila,
spremala, po zakonu je to jednako vrijedno kao i da je radila. Na
podjelu bračne stečevine nema utjecaja ni to tko je otplaćivao kredite
i koliku plaću ima koji od supruga jer se sve dijeli popola.
Ako, primjerice, jedan bračni partner tvrdi da je za stan kupljen u
braku dao dvije trećine novca, to ne znači da će u parnici o podjeli
imovine dobiti dvije trećine stana, nego polovicu. Osim u slučaju da
može dokazati da je novac dobio od roditelja ili da mu ga je netko
oporučno darovao - kaže dugogodišnja parnična sutkinja
Andrea Krstanović-Čada.
U bračnu stečevinu ne ulazi imovina koju su supruzi stvorili prije
braka ni imovina koja je dobivena nasljeđivanjem ili oporukom. U bračnu
stečevinu ulazi i, primjerice, novac koji je jedan od supruga dobio na
lutriji. Podjela imovine u omjeru 50:50 ne odnosi se na supruge koji se
razvode, a koji imaju predbračni ugovor.
- Parnični se suci u nas još rijetko susreću s
(pred)bračnim ugovorom. Zanimljivo je da malobrojne stranke koje ga
imaju sporove o imovini rješavaju vrlo civilizirano. Prije
dvije godine vodila sam parnicu jednog sportaša koji se
razvodio od supruge. Zarađivao je oko 40.000 kuna mjesečno. Imali su
predbračni ugovor, no supruzi je i ostavio i više od toga.
Brzo su se dogovorili, a on je sam predložio da plaća alimentaciju za
zajedničko dijete od 10.000 kuna mjesečno - kaže sutkinja.
No, unatoč Obiteljskom zakonu, koji kaže da se sve dijeli napola, u nas
se događa da onaj bračni partner na čije je ime stan uknjižen, čim se
pokrene brakorazvodna parnica, i prije nego parnica o podjeli imovine
bude gotova, stan proda. Sutkinja Krstanović-Čada kaže da u tom slučaju
stranka koja nije uknjižena kao vlasnik stana treba podnijeti prijedlog
radi zabilježbe stana u gruntovnici zajedno s primjerkom tužbe za
brakorazvodnu parnicu kako ga ona druga strana ne bi mogla prodati.
Nakon niza javnih brakorazvodnih sapunica
