"Nismo dugo čekali na prvu presudu nakon što je Visoki trgovački sud (VTS) potvrdio da su banke ugovarale nepoštenu i time ništetnu valutnu klauzulu CHF. Općinski sud u Zagrebu donio je na temelju VTS-ove pravomoćne odluke presudu protiv Zagrebačke banke kojom je utvrdio:
da je banka ugovorila s tužiteljem nepoštenu i zbog toga ništetnu valutnu klauzulu CHF
da je banka ugovorila s tužiteljem nepoštenu i zbog toga ništetnu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke
da su odnosne ugovorne odredbe ništetne unatoč provedenoj konverziji CHF kredita", stoji u priopćenju.
U priopćenju Udruge nadalje stoji da je tužitelj tražio da sud utvrdi ništetnim cijeli ugovor, no sud je preinačio tužbeni zahtjev i po službenoj dužnosti je utvrdio ništetnost pojedinih ugovornih odredaba.
"Već prvom presudom potvrđeno je ono što mi tvrdimo od početka, da konverzijom CHF kredita potrošač nije izgubio pravo na utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba koje su ništetne od početka ugovornog odnosa. Sud je to obrazložio sljedećom rečenicom, vrlo kratko i vrlo jednostavno:
'Pri tome valja reći kako nije od značaja okolnost da su u međuvremenu tužitelj i tuženik izvršili konverziju kredita sukladno odredbama Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine br. 102/15.).'", objašnjavaju iz Udruge Franak.
"Unatoč toj presudi, mi smatramo i dalje da su ugovori s ništetnim predmetom i cijenom u cjelini ništetni, što prvostupanjski sud nije prihvatio, obrazlažući kako ugovor može opstati bez valutne klauzule CHF i bez promjenjive kamatne stope. Budući da je predmet izražen upravo u CHF iznosu, koji se isplaćuje u kunskoj protuvrijednosti, mi ne razumijemo kako bi onda ugovor mogao opstati bez izražene veličine kredita, jer u ugovorima nigdje nije naznačena kunska vrijednost kredita. Isto tako, ne postoji način kako utvrditi promjenu kamatne stope, pa nije jasno niti kako se onda utvrđuje cijena kredita, pa i zbog toga razloga ugovor svakako treba biti ništetan. Ipak, to je nešto o čemu će na kraju odlučiti viši sudovi.
Mi smo izuzetno zadovoljni da je Općinski sud u Zagrebu pravilno utvrdio da konverzijom nije ukinuto naše pravo da se pozivamo na ništetnost ugovornih odredaba te je donio presudu u korist tužitelja.
Tužitelj nije tražio isplatu, jer nije bio siguran u ishod budući da u vrijeme podizanja tužbe nije bilo poznato kako će završiti kolektivni sudski spor, a budući da nije tražena isplata vrijednost tužbenog zahtjeva iskazana je kao minimalnih 10001,00 kunu, što je osiguralo tužiteljima minimalni trošak u slučaju gubitka spora.
U iščekivanju konačnih odluka Vrhovnoga suda, kojem će zasigurno na dnevni red doći revizija po pitanju prava potrošača na obeštećenje nakon konverzije CHF kredita, pozivamo sve potencijalne tužitelje da se jave Udruzi Franak radi informiranja o tome što Udruga Franak priprema za jesen u smislu pomoći svojim članovima oko tužbi, na e-mail: pravo.udrugafranak@gmail.com", stoji u priopćenju.
molim da mi se pojasni pojam 'privatna presuda'. što to znači, netko je doma, za stolom, rezajući kobasicu i ljubičasti luk, nešto privat odlučio, presudio..? a banke još uvijek imaju vremena za pokrenuti žalbu na odluku vts-a, koja jest pravomoćna, ali će ju jedan viši sud poništiti i vratiti na ponovno odlučivanje. neki se sudac našao pametovati i podilaziti svjetini, pa se sad pohlepnici ponadali brisanju duga. novce su potrošili. nek sad bankama oni prvo vrate kune koje su dobili. u kunama su dobili novac, jer zakoni rh govore da je sredstvo plaćanja kuna i ništa drugo. valutna klauzula je nešto po čemu živimo od hiperinflacije 80-ih naovamo i štiti nas od gubitka to malo vrijednosti koje imamo. banke su imale različite kamatne stope na kredite u švicarcima, eurima, i kunama. sad nek dužnici pojasne zašto nisu uzeli u kunama kredit.... dužnici su sad ispali jako neuki... za potrošiti 100.000 chf nisu bili. svatko svoje dugove nek poravna. uzeli ste novac pod jasnim uvjetima, vraćajte ga onda, a ako je banka nešto mutila sa promjenom stopa, to se istraži i riješi, nema tu velike filozofije.