Hrvatska je zauzela poražavajuće 39. mjesto na listi na kojoj je 41 zemlja koju je obuhvatilo istraživanje o kvaliteti vladavine, a iza koje stoji njemačka zaklada Bertelsmann Stiftugn. Iza Hrvatske su samo Rumunjska i Cipar. Budući da su osvojile gotovo isti broj bodova (Hrvatska 4,82, a Rumunjska 4,48), dijele titulu dviju europskih zemalja s najgorom vladavinom.
Prodaja umjesto reformi
U istraživanje su bile uključene sve članice EU, ali i članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pa se Hrvatska našla i iza zemalja poput Meksika, Turske ili Čilea. Istraživanje je procjenjivalo njihove ekonomije, socijalna prava, kvalitetu demokracije... Bugarska i Slovenija u ocjenama su prošle tek minimalno bolje – Bugarska je osvojila 5,1 bod, a Slovenija 5,32. Njemački istraživači u Hrvatskoj su najlošije ocijenili ekonomsku politiku te tromu i neučinkovitu državnu administraciju. No, budući da je istraživanje rađeno prije izvjesnog vremena, ekonomski su rezultati sada u Hrvatskoj ipak bolji nego što navodi studija. U međuvremenu smo ipak imali rast BDP-a od 0,5 posto... Najbolje je pak ocijenjena politika zaštite okoliša pa se navodi da je ta politika snažno formirana ulaskom u EU. Našu ekonomiju Nijemci opisuju kroz visok proračunski deficit, pad BDP-a (stari podatak), da su razine ulaganja u Hrvatsku i izvoza iz Hrvatske smanjenje... Vlada se radije, navodi se u istraživanju, odlučila za kratkoročnu korist od prodaje državne imovine nego da je provela strukturne reforme. Stopa nezaposlenosti je visoka i raste zbog recesije, ali i nesklada između potrebnih vještina onih koji traže posao i tržišta rada. No, njemački istraživači primjećuju da je novi zakon o radu povećao fleksibilnost tržišta rada i radnog vremena. U odnosu na ocjene iz 2014., Hrvatska je u ocjeni ekonomskih politika pala 0,3 boda.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da rezultati ovog istraživanja ne mogu začuditi nikoga osim možda premijera Milanovića, ako ćemo vjerovati njegovim riječima da nam ide sve bolje i da napredujemo.
– Vlast se može tješiti time što su najlošije ocjene ekonomskoj politici ipak temeljene na starim podacima i da je situacija ipak nešto bolja. Vesele me dobre ocjene politici zaštite okoliša jer to nešto znači za budućnost. A brine me nedostatak nade da će se išta promijeniti u neučinkovitoj javnoj upravi – komentirao je Puhovski. Kaže i da je HDZ, a SDP je to nastavio, u tipično balkanskoj maniri namještao svoje ljude u javnu upravu, a da će tako nastaviti i onaj koji dođe na vlast.
Kada je riječ o socijalnoj politici i pravima, Hrvatska se “popravila” za 0,1 bod u odnosu na 2014. Istraživanje navodi da su u Hrvatskoj siromaštvo i socijalna isključenost glavni problemi.
Mediji pod pritiskom
Kvaliteta zdravstvenog sustava ovisi o regijama, a zdravstvo gomila velike dugove. Pohvaljena su prava majki i trudnica, ali rodiljska je naknada limitirana. U ocjeni kvalitete demokracije kaže se da su izborne procedure poštene, ali velik broj političkih stranaka u Hrvatskoj komplicira medijsku dostupnost svima. Pohvaljeno je kako je Zakon o financiranju političkih kampanja povećao transparentnost financiranja. Ocijenjeno je da je u istraživanom periodu Hrvatska imala brojne referendume koji su često imali društveno-konzervativne rezultate. Navodi se da su mediji izloženi političkom pritisku, ali i pritisku vlasnika iz privatnog sektora.
>>'Velik broj proizvodnih i izvoznih kapaciteta doveden je do ruba propasti'
>>Hrvatsku će napustiti do 217 tisuća radnika
Javio se najpametniji...