Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara počeo je velike projekte. Dobro koristi HDZ-ovu stranačku vertikalu pa je s državom dogovorio zaobilaznicu Splita, novi ulaz u grad, most svetog Duje preko Kaštelanskog zaljeva, povezivanje željeznicom zračne i trajektne luke te još niz strateških, komunalnih pothvata. Uz to, sanira deponij Karepovac, upustio se u rješavanje nereda na Žnjanu, pokušava pomiriti turizam sa svakodnevnim životom.
Rijetko dajete intervjue. Zašto?
Jedan grad ne čini gradonačelnik ni njegovo stalno pojavljivanje u javnosti. On je izabran da odrađuje i rješava probleme građana, a ne da bude poklopac svakom loncu i da izražava mišljenje baš na svaku temu. Apsolutno je krivo razvoj i sliku grada vezivati za jednog čovjeka. Volio bih da u našem gradu imamo više inovativnih ljudi, recimo poput Mate Rimca, koji bi trebali biti važniji od gradonačelnika.
To bi moglo biti kada bi sve funkcioniralo.
Idealno je funkcioniranje ideal koji ama baš nitko nije dosegao. Nema nijednog grada na svijetu u kojem sve funkcionira, ali u uređenijim gradovima ljudi znaju kome se trebaju obratiti. Taj proces treba početi, ali ne može se napraviti u jednom mandatnom razdoblju.
Kako ocjenjujete stanje koje ste zatekli? Split nema adekvatan ulaz, obilaznicu, gradske ceste, ostalu infrastrukturu i po mnogima je poprilično zapušten.
Ne bih rekao da je zapušten, ali mogao bi biti uređeniji. I na tome radimo, polako ga i odlučno uređujemo. Tužno je da smo nakon niza godina ponovno aktivirali projekt obilaznice zajedno s Hrvatskim cestama, a mogli smo je imati puno prije. Žalosno je što Spaladium arena stoji ovako od 2009. i to nas je dočekalo, žalosno je da je proračun grada Splita 2008. i 2017. bio isti.
Jesu li vaši prethodnici mogli napraviti više?
Ne želim govoriti negativno o svojim prethodnicima. Uvjeren sam da su oni došli puni volje, želje i entuzijazma da nešto naprave, isto kao i ja, ali očigledno nisu imali sreću. Nijedan splitski gradonačelnik nije ponovio mandat, a u jednom mandatu bila su i dvojica ili čak trojica što upućuje na to da naš sustav upravljanja u Splitu nije lak.
Vi se nadate drugom mandatu, tako je bio koncipiran i vaš predizborni program?
Nisam opterećen time. Želim uspostaviti sustav u kojem provedba programa koje smo počeli neće ovisiti o jednom gradonačelniku. Počeli smo poslove koji se neće završiti u ovom mandatnom razdoblju, poput zaobilaznice, Istočne obale, Kopilice, mosta svetoga Duje, Dračevca... Zato smo odmah krenuli s master-planom Istočne obale i Kopilice koji ćemo za dva mjeseca predstaviti.
O. K. Zašto onda kao političar ne razmišljate o drugom mandatu?
Da bude još jednom jasno, meni nije važno da se kaže: “Evo, to je on napravio”. Meni je bitno pokrenuti grad. Izborio sam se za dužnost gradonačelnika odbijajući visoke funkcije, ministarske fotelje i s ugodne dužnosti saborskog zastupnika i predsjednika saborskog odbora. Stavio sam mandat u mirovanje, iako nisam morao, zato što želim uložiti sve svoje snage, znanje i iskustvo u rad za naš grad, da nam djeca žive bolje.
Počeli ste sanaciju Karepovca i ovih dana čujemo da će biti završena prije roka.
Nisam ja počeo, počeli su gradonačelnici Zvonimir Puljić i Ivan Kuret, a i gradonačelnik Ivo Baldasar napravio je ozbiljne iskorake.
Ipak, radovi na sanaciji počeli su u vašem mandatu.
Da, i sjetite se kako se digla oporba lani u veljači i kako je Karepovac postao nacionalna tema, a sada ga se nitko i ne sjeća. Poprilično sam zadovoljan dinamikom radova na sanaciji odlagališta Karepovac. Prva faza je pri kraju, sad nam slijedi nastavak koji je vezan za odgovorno gospodarenje, prije svega odvajanje otpada, što ide sve bolje i bolje, a i povećali smo broj zelenih otoka u gradu. Najveća važnost sanacije Karepovca ključni je poticaj odgovornima u konačnoj realizaciji Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i sjajna je vijest što uskoro dolazi ministar Tomislav Ćorić koji će s našim županom Blaženkom Bobanom potpisati ugovor o financiranju. A što se tiče Karepovca, on će biti zelena oaza.
Mandat ste počeli uvođenjem reda na Žnjanu. Uklonjena su 32 bespravna ugostiteljska objekta, ovoga ljeta imat ćemo privremeno rješenje, a kako teče trajno rješavanje ovog prostora?
Gradsko vijeće donijelo je DPU koji je normalan slijed nakon transparentno provedenog natječaja, na koji sam posebno ponosan, i potreban korak za projektiranje i realizaciju tog prostora. Vjerujem da ćemo do kraja godine, a predviđena su ozbiljna sredstva u proračunu, početi uređivati Žnjan. Najavio sam da će u ljeto 2020. velik dio tog projekta biti realiziran. Dopustite mi naglasiti da ovaj proces shvaćam i kao borbu za ponovno osvajanje javnog prostora u službi građana. Mi u Splitu posljednjih smo 20 i nešto godina bili stalno izloženi otimanju javnog dobra. Nemojte zaboraviti da se 5. listopada 2018. navršilo 20 godina otkad je Žnjanom hodao papa Ivan Pavao II., sadašnji svetac. Već sutra trebali smo uređivati Žnjan, a ne nakon 20 godina. Razumljivo mi je da su ljudi bili sumnjičavi, ali svima smo pokazali da se to može. Žnjan će biti prekrasna zelena oaza s brojnim rekreativnim, kulturnim i sportskim sadržajima.
Javnost je ostala šokirana kada se doznalo da je grad dijelu ugostitelja u bespravno sagrađenim objektima čak plaćao vodu. To govori koliko su ti ljudi bili moćni. Jeste li bili izvrgnuti pritiscima kada ste počeli s rušenjem?
Ne želim govoriti o pritiscima, ali nije bilo lako. Bitno je da smo počeli uvoditi red, a to sam uspio svojim jasnim planom utemeljenim na zakonu i svojom odlučnošću.
Pogledajte urnebesnu Pervanovu sinkronizaciju o 'slučaju avioni'
Plaća li kome grad još vodu?
Nikome.
Što se događalo nakon sjednice Vlade u Splitu na kojoj su donesene odluke o ulaganjima od dvije milijarde kuna?
Puno toga. Počeli smo s iskoracima za gradnju obilaznice Splita koja je uvrštena na toj sjednici kao strateški projekt, spojnicom s D8 preko Kaštelanskog zaljeva koja uključuje ili most svetog Duje ili tunel što će odlučiti studije, njezin spoj s A1 tunelom Kozjak, o čemu se jako brine župan, a izvijestili su nas i o gradskoj željeznici koja je također bila moja inicijativa. Svakih mjesec dana župan Blaženko Boban, kolege gradonačelnici i ja imamo sastanak sa svim čelnim ljudima vezanim za gradnju infrastrukture, uključujući i ministra Olega Butkovića te pratimo hodogram dokle smo došli. Ne gubi se ni dana. Posljedica Vladinih odluka je i prepuštanje zemljišta na Korešnici gdje ćemo sagraditi stanove, rješavamo problem garaža, usvojili smo DPU Dračevca... Tamo ćemo prebaciti Prometovu garažu, Split parking, IT industriju, kreativnu i inovativnu industriju. Okrenuti smo novim tehnologijama. U postupku su natječaji za tzv. smart city, ne samo ticketinga kroz Promet, uspostavili smo pametni parking, a to prenosimo na cijeli niz usluga. Nedavno je premijer bio ovdje, napravili smo inventuru i rezultat je poprilično uspješan. Zadovoljan sam.
Planirate željeznički kolodvor preseliti na Kopilicu. Privremeno rješenje koje ste predstavili izazvalo je burnu reakciju Društva arhitekata koje mu se protivi.
Prije svega, željeznički kolodvor praktički ne postoji u životu ovog grada. Kad ste zadnji put sjeli u vlak i otputovali u Zagreb? Moj prioritet je željeznicom spojiti trajektnu i zračnu luku, koje zajedno broje gotovo devet milijuna putnika godišnje. Za to nam nedostaje 7 km pruge od Kaštel Lukšića do aerodroma koji uskoro završava veliku investiciju proširenja vrijednu 420 milijuna kuna. Kada putnici izađu iz te aerodromske zgrade, a njih je tri milijuna godišnje, do Splita putuju taksijem ili Pleso prometom. Dakle, logično je napraviti gradsku željeznicu i povezati velike gradove aglomeracije, Trogir, Kaštela, Solin i Split. Na tome inzistiram, kao i na tome da se konačno napravi normalna pruga do glavnih europskih središta, ali to ćemo morati raditi u idućem razdoblju. Sada me zanima povezivanje aglomeracije. Ne ukida se kolodvor na Istočnoj obali gradske luke, on se smanjuje jer se njegovo golemo prostranstvo ne treba trošiti na tih nekoliko dnevnih vlakova. Naravno da će vlakovi i dalje voziti do gradske luke.
Jeste li sigurni da ćete u tome uspjeti?
Gradonačelnik je taj koji mora riskirati da bi došao do nekog rješenja. Tko je lani mogao očekivati da ćemo danas o Karepovcu i Žnjanu govoriti kao o uobičajenim temama, a bili su rizični pothvati? I ovo je rizičan posao, javljaju se dobronamjerni i nedobronamjerni kritičari, ali svi se slažemo da je sadašnji autobusni kolodvor nedostojan bilo koje balkanske zabiti, a kamoli Splita. Kažem vam, predstavit ćemo master-plan na kojemu rade brojni dionici: HŽ, Lučka uprava, Grad i ostali sudionici unijeli su što žele na tom prostoru i prostoru Kopilice. Neće se više dogoditi da Grad raspiše i četvrti natječaj za Istočnu obalu koji će potom propasti. I zato riskiram, jer ne želim čekati još jedan prometni pritisak koji ovaj grad ne treba trpjeti.
Hoće li Grad Split povećati iznos paušalnog poreza za privatne iznajmljivače?
Da, odgovorno ćemo regulirati to pitanje. Razrađujemo više modela, a ni jedan od njih neće znatno utjecati na iznajmljivačke aktivnosti naših sugrađana. U Splitu imamo više od 22.000 kreveta i još 9000 pomoćnih na koje se ne plaća paušal. Do sada je grad utržio 6,2 milijuna kuna od paušala u prošloj godini, a trošak odvoza smeća iz stare jezgre je 27 milijuna kuna. U godini prve Ultre trošak odvoza smeća bio je 13 milijuna. I kada bismo digli paušal na maksimalnih 1500 kuna, ne bismo pokrili taj trošak. Podsjećam da se u toj vrijednoj turističkoj aktivnosti zavrti oko 400 milijuna kuna godišnje, te su stavke paušala uistinu minorne. Govoriti da ćemo tom odlukom uništiti turizam, kao što to kažu SDP-ovci, čisto je politikantstvo. Govorimo o brojkama, a ne o dojmovima.
Dakle, povećat ćete iznos?
Hoćemo, razumno i poticajno. U konačnici o tome će odlučiti gradski vijećnici, a ne ja. Iskreno, mene puno više brine što je ovo zakonsko rješenje došlo tako na knap s vremenom. Neki dan smo imali sastanak gradova koji imaju kruzing turizam. Dogovaramo zakonska rješenja koja ćemo početi primjenjivati 2021. Tako se to radi, za sve treba vremena. Očekujem da će spomenuti zakon koji regulira paušal već dogodine doživjeti izmjene. Trebaju nam zakoni koji rješavaju probleme koje imaju građani čiji susjedi iznajmljuju stanove. Ja se brinem kako je stanarima zgrade na drugom i četvrtom katu, u kojoj jedan vlasnik s trećeg kata iznajmljuje stan turistima. Kako susjede zaštititi od buke, gužve? Ovaj zakon ne daje nam alat da im kompenziramo to što im je pala kvaliteta života. Isto tako, smatram da je neodrživo, a to sam jasno više puta kazao, pa i premijeru, da ne može Ured državne uprave određivati hoće li u nekoj ulici biti fast food ili nešto drugo. To treba raditi Grad i tako voditi politiku turističke destinacije, ali prije svega brinuti se o kvalitetnom životu građana. Zato smo putem Udruge gradova i pritisnuli Vladu koja sad priprema reformu. Moram spomenuti i to da je Grad Split napokon postao članom Udruge gradova, i to tek prošle godine. Bili smo jedini grad u RH koji nije bio član te udruge.
Grad Split ne želi prepustiti upravljanje Marjanom državi, odnosno Hrvatskim šumama koje su najavile tužbu.
Riskiram, ali ne napuštam svoja načela. Neću potpisati predaju gradske baštine – Marjana. Da, tu sam odlučan i ustrajan i ne dam gušta nikome.
Zakon je na njihovoj strani.
Da, ja sam protiv tog zakona. Neću biti gradonačelnik koji će predati vlasništvo predaka stanovnika ovoga grada nekome drugome zbog nekoga lošeg zakona.
Kako ćete uvesti red na Marjanu?
Stanje na Marjanu nije lošije od stanja koje smo zatekli na Karepovcu, Žnjanu, sa Spaladium arenom, nenaplaćenim dugovanjima, nedovršenim hotelskim mastodontima i sa stanjem opće infrastrukture grada. Ne relativiziram problem Marjana. Povukli smo više od 20 milijuna iz fondova EU za podizanje kvalitete sportskih i turističkih sadržaja na Marjanu. Šuma je stara, odumire, a došla je i ova pegula s potkornjakom koja je poharala brojne šume na Mediteranu. Borit ćemo se! Osmišljen je program, na njemu se radi. Struka mora reći kako obnoviti šumski fond. Onima koji nagađaju da je ova kriza uvod u neku buduću gradnju jasno kažem: Dok sam ja gradonačelnik, gradnje na Marjanu biti neće!
Neimenovanje Tamare Visković za novi mandat na mjestu ravnateljice Zlatnih vrata, odnosno imenovanje člana HDZ-a izazvalo je burne reakcije javnosti.
Nisam se očitovao ni o jednom izboru niti ću. Ja nikoga ne imenujem, to radi Gradsko vijeće. Neću komentirati nikoga. Da imam ovlasti birati i postavljati, onda bih komentirao.
Kako surađujete s oporbom? Jesu li konstruktivni?
Volio bih da su konstruktivniji. Na početku mandata pozvao sam stranke Pametno i Most da stupimo u koaliciju. Odbili su. U nekoliko navrata prihvatili smo njihove kvalitetne amandmane i, da ih ima više, sigurno bismo i njih prihvatili. Radim na tome te bih volio da se razina uvažavanja u Gradskom vijeću još više podigne. Vjerujem da ste prepoznali moj modus operandi, a to je idi u meritum stvari, nemoj politizirati, služi građanima, nemoj ih živcirati.
Kakva je suradnja s HGS-om?
HDZ i HGS u Gradskom vijeću zajedno s HSLS-om i HNS-om dobro funkcioniraju. Vidjeli ste, proračun i važne odluke donose se bez problema. HDZ i HGS su na početku postavili jasne kriterije suradnje koju ostvarujemo. I danas sam obavio izvrstan sastanak s HGS-ovim predsjednikom Gradskog vijeća Igorom Stanišićem.
Kako funkcionirate sa Željkom Kerumom?
Nemamo kontakata. To je dio dogovora. Tako je od prvog dana i sustav funkcionira. Ponavljam, nisu bitni ni gradonačelnik ni bilo koji drugi pojedinac, bitno je da odnosi u politici nisu prepreka razvoju grada i da grad ide naprijed.
Vaš partner, HSLS, javno traži smanjenje prireza.
O tome ćemo odlučivati kad dođe vrijeme. Tu temu treba otvarati prije donošenja proračuna, a ne nakon glasovanja.
Jeste li povećali broj zaposlenih u gradskoj upravi?
Ne, broj zaposlenih smo smanjili. Zatekli smo 456 djelatnika, a sada imamo 452, s time da je velik broj novoprimljenih mladih ljudi vezan za provedbu projekata EU koji se plaćaju iz tih programa i rade na određeno vrijeme. Neki od kolega otišli su u mirovinu, a zaposlili smo i 18 komunalnih redara. Oživili smo Rast, Razvojnu agenciju Splita.
Saborski zastupnik bili ste u prvom sazivu Sabora i u ovom aktualnom. Što kažete na prebjege i promjene stranačkih dresova?
Ponosan sam što sam bio u prvom, povijesnom sazivu Sabora, ustavotvoritelj. Bio sam jako mlad, ali sudjelovao sam u važnim odlukama za sudbinu naše domovine. Hrvatska je otad ispunila sve svoje ciljeve koje je postavio Franjo Tuđman, od ulaska u NATO i EU, poštovanja i razvoja demokracije, ljudskih prava i manjina, pobjednika u ratu te smo postali zemlja u kojoj je ugodno živjeti iako, kao i svaka druga, ima svoje poteškoće. Da bismo postigli takve ciljeve, mi saborski zastupnici morali smo biti jako usredotočeni i privrženi zajedničkim ciljevima. U aktualnom mandatu, 2016. ponovno postajem saborski zastupnik te sam u nekoliko navrata u raspravama izrazio svoje neslaganje s nepodnošljivom razinom političkog diskursa i očito srozavanje razine digniteta Sabora. Priznajem da se nisam uspio prilagoditi na takav način rada, rastući populizam, samoreklamiranje i u konačnici nedemokratičnost.
Što je s prebjezima?
Dobro je da oni ne čine potrebnu većinu Andreja Plenkovića.
Kako vas služi zdravlje?
Bogu hvala, dobro. Al’ ne vidite?
Nova Pervanova sinkronizacija: 'Plenki silni u epizodi: Šta si rek'o?'
Sreca da prebjezi ne cine vecinu. O cemu ovaj prica? Pa kako ga novinar nije malretirao nakon takve lazi?