Roland Jahn, direktor Saveznog ureda za istraživanje djelovanja zloglasne komunističke tajne službe u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, održao je zanimljivo predavanje u organizaciji Večernjeg lista o tome kako se ujedinjena Njemačka suočila sa svojom komunističkom prošlošću.
Iako se u Njemačkoj formalno ne govori o lustraciji, ona je zapravo u stvarnosti provedena. U ugovoru o ujedinjenju između Savezne Republike Njemačke i DDR-a izričito stoji da pripadnici zloglasnog STASI-ja ne mogu obnašati državne službe. Još su veću ulogu odigrali mediji i javnost. Pažljivo su bdjeli nad time da neki bivši komunistički agent ne bi dobio posao u državnoj službi. Roland Jahn, koji je zbog svoje borbe za ljudska prava bio suđen i proganjan u komunizmu, iznio je zanimljiv podataka koji nama u Hrvatskoj zvuči kao znanstvena fantastika. Prije svakih izbora više od 1800 zastupnika na nacionalnoj i regionalnoj razini mora se izjasniti o tome jesu li surađivali s tajnim službama. Jednako tako se o svojoj prošlosti moraju očitovati i kandidati za posao u državnim službama. Ako se ispostavi da su lagali, mogu dobiti otkaz ugovora o radu, što se uglavnom i događalo.
Jahn je više puta u svom predavanju naglasio da se istraživanje suradnika STASI-ja ne provodi zbog osvete i revanšizma, nego zbog toga da se sazna istina te isprave nepravde.
– Suočavamo se s našom prošlošću jer se jedino tako možemo suočiti s budućnošću – rekao je Jahn, dodajući da ne možemo izgraditi demokratsko društvo ako ne znamo kako je funkcionirala diktatura.
Za razliku od Hrvatske, situacija u Njemačkoj imala je nekoliko sretnih okolnosti zbog kojih je borba protiv totalitarnog nasljeđa bila jako učinkovita. Njemačka je imala sreću da je samo njezin manji dio, dakle DDR, bio pod komunizmom. To znači da je imala resurse i kadrove koji su mogli zamijeniti totalitarni sustav i njegove kadrove. Jahn je istaknuo da je ključna točka u rušenju komunizma bio onaj trenutak kada je narod zauzeo urede STASI-ja i sačuvao važnu dokumentaciju od uništavanja ili naknadnog friziranja. Otkrio je da se susreo s ljudima koji su ga zatvorili. Objasnio im je da želi da se pronađu odgovorni počinitelji te da se vidi pokazuju li kajanje nakon što se suoče sa svojom prošlošću.
Jahn je jedan od 2 milijuna istočnih Nijemaca koji je vidio svoj dosje. Bio je razočaran kada je vidio da ga je “dugogodišnji prijatelj” cinkao. Ali nije bilo sve tako crno jer je vidio da su mu mnogi prijatelji bili vjerni. Iznio je podatak da je STASI prikupio oko 110 kilometara dosjea o svojim građanima. Odgovarajući na pitanja iz publike, koja je bila uglavnom skeptična kada je riječ o suočavanju s hrvatskom totalitarnom prošlošću, Jahn je rekao da je 25 godina nakon komunizma nije najbolje vrijeme za taj posao, ali da nije prekasno. Dosad je u Njemačkoj pokrenuto oko 70.000 istražnih postupaka, podignuto je 1700 optužnica, dok je samo 70 osoba završilo u zatvoru. Zanimljivo je da treneri koji su sudjelovali u dopinškim aferama u bivšem DDR-u ne mogu voditi sportaše na Olimpijadu. Na predavanju, koje je organizirao Večernji list, govorio je i zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.
>> Zbog 'radio je za Udbu', tužen zbog klevete, uvrede i sramoćenja
>> Ako se ne kazni zlo iz komunizma, ono će stalno izmišljati fašizam kojim se hrani
Još su veću ulogu odigrali mediji i javnost. Pažljivo su bdjeli nad time da neki bivši komunistički agent ne bi dobio posao u državnoj službi.Kod nas je kontra. Prvo su udbaši zauzeli medije i bdiju nad krepanom jugoslavijom.