Svi se veselimo ljetu. Nadamo se lijepom vremenu u kojem ćemo moći uživati, a kako će uistinu biti navodi se u sezonskoj prognozi koju je objavio Državni hidrometerološki zavod.
Kako navode, svibanj nas je, osobito u svojem zadnjem tjednu, podsjetio da smo još u proljeću - i zbog promjenljivog vremena s povremenom kišom i pljuskovima, osobito u unutrašnjosti, i zbog temperature oko prosjeka za doba godine ili čak ponegdje malo niže od toga. Slično će se nastaviti i u prvim danima lipnja, kada prema klimatološkoj podjeli počinje ljeto.
- Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti toplije od višegodišnjeg prosjeka (1981. - 2010.) uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u sva tri ljetna mjeseca izgledno iznadprosječno toplo, a pozitivno odstupanje od prosjek moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru, osobito u istočnim krajevima. Također, u cijeloj Hrvatskoj ne može se isključiti pojava toplinskih valova, to jest niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje - ističu meterolozi DHMZ-a.
DHMZ ističe kako rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnju sušu, a u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine
- Međutim, prognoza toplinskih valova ne može se dati na sezonskoj skali, već tijekom ljeta valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće vremensko razdoblje (nekoliko dana unaprijed, najviše tjedan) koje će sadržavati upozorenje na vrućinu odnosno toplinski val, bude li potrebno. Iznadprosječnu toplinu, uglavnom nakratko, mogu prekidati prodori hladnijeg zraka (npr. uslijed prolaza hladne fronte) uz pad temperature na vrijednosti oko prosjeka ili čak niže od toga.
DHMZ u svojoj sezonskoj prognozi navode kako je prognoza količine oborine, osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja.
- Ukupna sezonska količina oborine za ovo ljeto predviđa se manja od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u lipnju lokalno moguća i količina oborina bliža mjesečnom prosjeku, dok je u srpnju i kolovozu moguć i izraženiji manjak. Kako su tijekom ljeta pljuskovi uobičajena pojava, njihova rasprostranjenost i intenzitet uvelike će određivati raspodjelu i količinu oborine. Stoga, iako se predviđa količina kiše manja od uobičajene, nije isključena pojava lokalno izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, odnosno grmljavinskog nevremena s većom količinom kiše u kratkom vremenu, što ide u prilog nejednolikoj raspodjeli kiše na području Hrvatske - navode.
U svojoj sezonskoj prognozi ističu kako lokalni faktori (orografija, blizina mora,...) ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika, pa su prognoze za kraća vremenska razdoblja pouzdanije. Savjetuju svakodnevno praćenje službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska nevremena ili upozorenja na toplinske valove.
U prognozu DHMZ objavio je i napomenu koje prenosimo u cijelosti.
"Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonsku prognozu izrađuje Služba za vremenske analize i prognoze DHMZ-a. Prognoza se ponajprije odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i raspoloživi prognostički materijali meteoroloških službi Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC - Japanska meteorološka agencija).
Također, sezonska prognoza za ljeto 2020. u skladu je s prognozom klimatskog foruma za jugoistočnu Europu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran MedCOF kojih je i Hrvatska članica", stoji u napomeni.
'Iznadprosječnu toplinu, uglavnom nakratko, mogu prekidati prodori hladnijeg zraka (npr. uslijed prolaza hladne fronte)'... a uslijed čega drugog bi moglo doći do prodora hladnijeg zraka? masovnim otvaranjem vrata frižidera i ledenica?!! zaključak vam je u rangu nobelovaca, da su predviđanja u skladu s predviđanjima klimatskog foruma... pa koristili ste isti model, sa istim parametrima ga punili, i trebali ste dobiti drugačije nešto?!!! što niste objavili postotke vjerojatnosti svojih predviđanja. za trodnevnu prognozu nemate točnost veću od 30%, 7 dnevna vam je ispod 5%, 30 dnevna manje od 0,1%... a umišljate da 'znate' dugoročne trendove, izlijećete sa brojkama 2-3 stupnja porasta, dizanja razine mora... a činjenice, provjerljive, vas u prvom koraku demantiraju. uzmite sve svoje prognoze, i na primjeru jadrana testirajte. pa da vidite da se more nije podiglo za 70 cm kako ste prije nepunih 30 godina predviđali. tih par poplava je rezultat združenog djelovanja nekoliko pojava, niskog tlaka, plime, visoke vlage, temperature. a čije se zajednička pojava statistički događa jako jako rijetko. al je moguća. krajem godine objaviti ćete izvješće da je godina bila uglavnom prosječna u svemu...