Jedna je od najvećih floskula u Ustavu da je obitelj pod posebnom zaštitom države i da država štiti materinstvo, djecu i mladež. Što će jednoj modernoj zemlji kao što je Hrvatska uopće ta rečenica u Ustavu, kad ju je odavno pregazilo vrijeme.
Nismo mi ni Švedska ni Francuska kojima je već stoljeće obiteljska politika i blagostanje djece temeljna vrijednost, tko god bio na vlasti. Kod nas politika ima važnijeg posla od bavljenja trivijalnim stvarima poput položaja zaposlenih žena i majki, pogotovo nižekvalificiranih i onih u privatnom sektoru, i proučavanja utječe li on i kako na demografiju.
Šokantno istraživanje
Iako nema rješavanja demografskog problema bez poboljšanja položaja žena koje podižu djecu i stvaranja okvira u kojem će roditeljima biti olakšano usklađivanje obiteljskog i profesionalanog života, i u kojem će žena koja odluči roditi, i ako ostane sama s djetetom, biti sigurna da joj društvo neće otežavati od posla nadalje, politika bi radije namaknula i 1000 eura jednokratne naknade za sve bebe, samo da ne mora ništa drugo mijenjati.
– Demografski problem je problem cijelog društva, svih zajednica i svih gospodarstvenika. Nažalost, naši poslodavci nemaju osjećaj za tu problematiku. Ne želim nikoga optuživati, ali koliko ima velikih kompanija koje pozitivno diskriminiraju žene, koje podižu djecu. Znam samo za jednu. Pozitivna diskriminacija se uz malo dobre volje poslodavaca može provesti unutrašnjom reorganizacijom poduzeća. Kada smo prije 2011. proveli veliko istraživanje “Zaposlenost žena i fertilitet u Hrvatskoj” pokazalo se da su žene koje podižu djecu negativno diskriminirane. Cijelu smo Hrvatsku anketirali i čovjek ne može vjerovati što smo sve vidjeli i čuli. Žena koja danas podiže djecu u Hrvatskoj, pogotovo radi li u privatnom sektoru, doista je u nezavidnoj situaciji – ističe demograf prof. dr. Anđelko Akrap.
Nije slučajno da zemlje južne Europe, poput Hrvatske, Grčke, Italije, Portugala, koje obilježava u bitnom konzervativan odnos prema ženama, imaju problema s lošom demografskom slikom, za razliku od skandinavskih zemalja i Francuske koje imaju izdašnu i stabilnu pronatalitetnu politiku usmjerenu na blagostanje obitelji i djece te omogućavaju fleksibilno i skraćeno radno vrijeme za roditelje male djece. Usto u tim zemljama teret brige za djecu, ističe Akrap, nije uglavnom na ženama nego je jednako podijeljen na oba roditelja.
Djeca su investicija
U zemljama poput Hrvatske gdje politika još vidi djecu kao trošak, a ne kao investiciju u budućnost, i gdje kapitalizam ne pokazuje svoje humano ljudsko lice, ozračje u društvu se sporo mijenja.
Demograf dr. Stjepan Šterc upućuje i na riječi makroekonomistice Marijane Ivanov koja je izjavila da nema gospodarskog razvitka bez ljudskog potencijala, koji je najvažniji, i pita se tko još sve to treba reći da bismo shvatili težinu problema.
(Sutra donosimo koja su najbolja mjesta za rađanje u Hrvatskoj i kolika je odgovornost lokalne zajednice u rješavanju demografskih problema)
>> Strana radna snaga ne može spasiti Hrvatsku
>> Hrvatska umire: Nikad manje rođenih, ostat ćemo bez tisuću školskih razreda!
nemam nista protiv zastite zena i djece ali da bi se to ostvarilo nosioc prihoda u porodici mora biti prvo ,,nosioc,,,,,tj,,,,da posten covjek,radnik ostvari svoj prihod da mu se omoguci stavaranje vlastite existencije ,,da zivi od svog rada on ivi od svog rada on i njegova obitelj,,,,,,,,,,ostvarivat zastitu na osnovi socijalnih dodataka ,,skrbi,, je zadnje sto jedno drustvo moze i mora napravit za zdrava covjeka i zdravu porodicu,,,, Posao i platu gospodo politicariiiii,,,,,,,,