Hrvatske je, na žalost, među najgorim primjerima zemalja na svijetu kako demografska slika lomi društvo, obrazovni i radni sustav, a da se na to gotovo uopće ne osvrće politički sustav. Mi nemamo plan za što i kamo usmjeravamo mlade u obrazovnom sustavu, pa se kvote na fakultetima upisuju da bi se zadržale postojeće studijske grupe i profesori na njima.
Je li tako teško napraviti model obrazovnog sustava koji će biti u funkciji našeg gospodarstva i budućnosti i profil radnika koji nam trebaju umjesto da školujemo i obrazujemo mlade ljude za emigraciju za visoko razvijene zemlje koje nam usput poručuju da je to sloboda kretanja, a ne tržište rada koje funkcionira na plaćanju.
Neka onda zemlje sjeverozapadne Europe plate obrazovnom sustavu zemalja juga i jugoistoka Europe potrošeni novac u obrazovnom sustavu, ali to pitanje nema tko kod nas potegnuti – oštar je jučer bio demograf doc. dr. Stjepan Šterc na međunarodnom seminaru “Reforma obrazovnog sustava – Preduvjet boljeg posla i zaštite radničkih prava” u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu.
Mediokritetstvo u sustavu
U svom izlaganju “Utjecaj demografije na obrazovni sustav i na tržište rada – primjer Hrvatske” istaknuo je da nemamo ni jedan demografski parametar pozitivan, da se prema jednoj svjetskoj organizaciji ubrajamo među šest zemalja svijeta iz kojih stanovništvo bježi. Godišnje, kaže, iseljavanjem gubimo 2% stanovništva, odnosno 80.000 ljudi, a među njima je više od 50% iseljenih u dobi od 19 do 39 godina, te 25% djece i mladih od 0 do 19 godina, što znači da godišnje gubimo 20.000 djece iz obrazovnog sustava.
– Ove godine imali smo 40.115 prvašića, čak njih 2139 manje ili 5% nego lani, a prije 30 godina bilo ih je oko 65 tisuća. Obitelji s djecom se iseljavaju, što će imati za posljedicu zatvaranje škola i otpuštanje nastavnika. U sljedećih deset godina uz postojeće trendove za trećinu će se smanjiti broj učenika – nizao je Šterc pesimistične podatke.
Šterc, koji je profesor na zagrebačkom PMF-u, kazao je da je obrazovni sustav uz zdravstveni, znanstveni, pravni temelj svakog društva, a u temelju razvoja obrazovnog, gospodarskog i svakog drugog sustava, osobito političkog moraju biti ljudi.
– Naš je obrazovni sustav do te razine podcijenjen da je danas na dnu. Temeljna definicija obrazovanja glasi znanje plus sposobnosti, a 90% obrazovnog sustava nam je fokusirano na znanje, a o razvijanju se sposobnosti ne raspravlja. Obrazovni sustav, uključujući i akademsku zajednicu, usmjeren je prema osrednjosti.
Danas na zagrebačkom Sveučilištu ne završavaju fakultete najbolji, nego vrijedni, marljivi, koji nose torbe nastavnicima, nešto im pišu, crtaju, a svi oni koji iz zadnje klupe dignu dva prsta i postave pitanje njih se apstrahira kao da ne postoje. Sustav se temelji na mediokritetstvu – kazao je.
Dva milijuna neaktivnih
Za posljedicu, dodao je, imamo stagnaciju i odlazak najsposobnijih, koji napuštaju sustav postavljen za osrednje. Šterc je dodao da imamo oko 700 tisuća djece i mladih u obrazovnom sustavu i 1,2 milijuna umirovljenika, odnosno 2 milijuna neaktivnih osoba, a aktivnih 1,6 milijuna, a to ni jedan sustav ne može podnijeti. No, čak i sad, kad bismo se kao Irska okrenuli demografskoj politici, bilo bi nade za nas.
Nije upitno samo neznanje studenata, nego i profesora