Dječačić koji je davne 1887. ugledao svijet u San Antoniju u Novom Meksiku imao je solidne izglede da uspije u životu. Od oca, useljenika iz Norveške, baštinio je poduzetnički gen, a od majke, kćeri njemačkih useljenika, predanost, katoličanstvo i rečenicu kojoj se vraćao u svakoj krizi, i kao dječak i kasnije dok je plovio nemirnim vodama ozbiljnog biznisa: “Molitva je najbolja investicija koju ćeš ikad napraviti”. Da se ocu već u dječjoj dobi ispomaže u trgovini, u višečlanoj se obitelji jednostavno podrazumijevalo, a vojna akademija mladom je Conradu dodala još malo discipline.
Za službe u američkoj vojsci, tijekom Prvog svjetskog rata, dvije je godine ratovao na europskom tlu. Točnije u Francuskoj gdje ga je zatekla vijest da mu je otac poginuo u prometnoj nesreći. Povratak u Ameriku značio je ulazak u veliki, ozbiljan poslovni svijet. Mladić je svoju budućnost vidio u bankarstvu. Šansu je ugledao u Teksasu, kamo je stigao u vrijeme naftnog buma, s namjerom da kupi banku. To se izjalovilo, ali s rezervnim planom Conrad Hilton napravio je pun pogodak. Umjesto banke, kupio je hotel s 40 soba. Potražnja je bila tolika da je ubrzo dogradio dodatne sobe i već je te 1919. bilo jasno da karijera mladog Hiltona ubrzano kreće uzlazno. Iako, teško da je itko u njegovoj velikoj obitelji sa sedmero braće i sestara mogao i pomisliti da im brat upravo postavlja temelje hotelskog imperija i brenda koji će im u nadolazećim desetljećima proslaviti prezime i postati sinonim za vrhunski hotelski smještaj diljem zemaljske kugle.
Još manje su ljudi mogli zamisliti kakav će to društveni status, novac i publicitet donositi i sto godina kasnije. Upravo ove godine brend Hilton zaokružuje taj veliki, okrugli rođendan. Nema velikih proslava ni posebne pompe oko rođendanskog prvog stoljeća Hiltona na svjetskog hotelijerskoj sceni, ali javne pažnje tom imenu nikada nije manjkalo. Iako, muška je linija tijekom cijelog stoljeća Hiltonova carstva uglavnom ostajala podalje od stranica žutog tiska. Ali zato nema tko nije čuo za praunuku Conrada Hiltona, Paris. Pa ni za njezinu mlađu i skandalima manje sklonu sestru Nicky. Iako, ni njih dvije ne sjede prekriženih ruku. Bogatašica Paris, koja samo za pojavljivanje na eventima dobiva honorare između 25.000 i astronomskih 100.000 dolara, u poslu je i s parfemima, knjigama, nakitom... dok se Nicky bavi dizajnom odjeće i modnih dodataka.
Novac ostavio zakladi
Nos za biznis provlačio se od utemeljitelja Hiltona, koji je preminuo 1979. u 91. godini, manje-više kroz sve generacije. On sam je, inače, imao tri sina iz prvog i kćer iz drugog braka, a hotelskom imperiju najposvećeniji je bio Baron, koji se na kraju za svoj dio nasljedstva morao sudski boriti. Otac je, naime, većinu imovine bio namijenio zakladi Conrad N. Hilton. I sam Barron na koncu je učinio slično pa je još 2007. najavio da će čak 97 posto svojeg bogatstva, procijenjenog na 2,36 milijardi dolara, ostaviti zakladi i u dobrotvorne svrhe. Dakako, nitko od Hiltonovih nije pao na prosjački štap niti je vodeća svjetska hotelska kompanija s portfeljem od 17 svjetskih brendova, koji obuhvaćaju gotovo 5900 hotela s više od 939.000 soba u 114 zemalja, sve vrijeme na bilo koji način uzdrmana.
Stari je Hilton od samih početaka samouvjereno, bez većih potresa, širio carstvo dodajući u hotelsku nisku stalno nove objekte, uključujući, recimo, i slavni newyorški hotel Waldorf-Astoria, koji je kupio 1949. Inače, legendarni hotel koji je ugošćivao i američke predsjednike, još od Herberta Hoovera, kupovao je postupno. Za oko 69 posto platio je tri milijuna dolara, a svoj udio povećavao je dok svih sto posto Waldorfa nije prešlo u njegovo vlasništvo. Taj hotel, međutim, više nije u sastavu Hilton korporacije, kupilo ga je jedno kinesko osiguravajuće društvo, a već dulje od desetljeća ni sami Hiltonovi više ne nose titulu vlasnika. Većinski dio korporacije prodan je za 20 milijardi dolara privatnoj tvrtki Blackstone Group, a kasnije je u većinsko vlasništvo ušao jedan kineski fond. Sve to ni na koji način nije okrznulo slavni brend, kojem je već osnivač Conrad Hilton i svojim privatnim životom dodao dašak glamura. Ženio se, naime, triput, a druga mu je supruga, kao nagovještaj da za Hiltonove ubuduće neće biti rezervirane samo poslovne nego i “jetseterske” rubrike u medijima, bila slavna hollywoodska glumica Zsa Zsa Gabor. Iako, ni najveći skandali najveće obiteljske partijanerice Paris nikada nisu bacili sjenu na sam brend.
Hrvatski Hiltoni
Biznis ima svoja pravila, bogati i slavni i nakon ponajvećih skandala obično postaju samo slavniji i bogatiji, a korporacija je svih godina i neovisno o vlasničkoj mijeni ostala predano posvećena misiji da bude najbolja svjetska “hospitality” tvrtka. Hilton je tako danas, recimo, osim na listi ponajboljih hotela i na popisu najboljih svjetskih poslodavaca. U hotelima pod njegovim brendom tijekom stogodišnje povijesti ugošćeno je više od tri milijarde gostiju, a korporacija se može pohvaliti i s više od 94 milijuna članova u svojem programu vjernosti s raznim i višestrukim pogodnostima. U povodu stote godišnjice, pak, iz Hiltona su najavili osnivanje zaklade Hilton Effect koja će podržavati organizacije i ljude koji pozitivno utječu na lokalnu zajednicu. Također, Hilton Effect podržavat će programe širom svijeta koji otvaraju mogućnosti za mlade, koji pomažu u oporavku od prirodnih nepogoda, upravljaju vodama i brinu se o održivom razvoju.
Dašak svega osjetit će i hrvatsko hotelijerstvo, točnije četiri hotela u Hrvatskoj pod Hiltonovim brendom. Prvi je u to prestižno društvo ušao najstariji dubrovački hotel Imperijal, koji je teško oštećen u Domovinskom ratu. Obnovljen je s oko 27 milijuna eura, a tadašnji većinski vlasnik Atlantska plovidba vođenje hotelskog menadžmenta povjerila je upravo hotelskom lancu Hilton, pod čijim brendom Imperijal i prima goste od 2005. Inače, petozvjezdani dubrovački Hilton u više je navrata proglašavan i najboljim Hiltonovim hotelom u Europi, a danas se s čak tri hotela istog brenda može pohvaliti Zagreb. Svoj treći Hilton, Garden Inn, tvrtka Zagreb City Hotels otvorila je upravo u godini stotog rođendana Hiltona. Hotel kategoriziran s četiri zvjezdice, industrijskog dizajna, goste prima od ljetos, a “prethodnica” su bili DoubleTree by Hilton Zagreb, s pet zvjezdica, otvoren 2012., te hotel Canopy by Hilton, s četiri zvjezdice, otvoren lani.
Razvoj novih brendova
Inače, upravo brend Canopy by Hilton dobro oslikava današnju filozofiju kompanije. Na luksuz se više ne gleda tradicionalno pa se uz klasične brendove, među kojima po luksuzu prednjači već spomenuti brend Waldorf Astoria, razvijaju i drugi. Dakako, Hilton je kao najstariji brend iz grupacije ostao i najklasičniji pa se i dalje zna da se, recimo, u restoran takvog hotela ulazi konzervativnije odjeven, da je vrhunska usluga zajamčena, ali i lagana distancija osoblja u komunikaciji s gostima. Međutim, u Hiltonu su na vrijeme namirisali da je mnogima u 21. stoljeću najveći luksuz kvalitetno iskorišteno slobodno vrijeme, bez uštogljenosti i klasičnih okvira, pa su na tržište pravodobno lansirani i novi brendovi poput spomenutog Canopyja. Taj brend, za primjer, obilježavaju modernizam i street art pa je, u skladu s time, sve puno manje formalno nego u nekim drugim Hiltonovim hotelima. Inače, jedna od odlika brenda Canopy, koji za sada na europskom tlu ima jedino Hrvatska, jest i da njeguje lokalnu kulturu pa se pri uređenju u pravilu angažira domaće dizajnere, proizvođače namještaja i slično.
Sve skupa, reći će direktorica društva Zagreb City Hotels Josipa Jutt Ferlan, zanimljivo i vrlo izazovno iskustvo. Prije Hiltonovih hotela radila je i vodila neke druge zagrebačke hotele, ali ne krije da sadašnju poziciju smatra vrhuncem dosadašnje karijere pa će i za aktualno radno mjesto s puno entuzijazma reći: “To je to!”
– Koncept rada koji je u tolikoj mjeri usmjeren na podizanje kvalitete usluge prema gostima, istodobno podižući kvalitetu rada, edukaciju i profesionalni razvoj svih zaposlenika, doista Hiltonov brend rangira na vodeću poziciju u svijetu hotelijerstva. Upravljati hotelima u Zagrebu po Hiltonovom principu odgovorno je, pomalo i stresno, ali osobno i profesionalno nadasve izuzetno zadovoljavajuće. Svi hoteli u kojima sam radila prije ovog pomogli su, dakako, da se profesionalno izgradim i sva prethodna radna mjesta respektiram. Međutim, raditi za brend koji je na svjetskom tronu najbolji, znači svakodnevno biti u poziciji da se intenzivno profesionalno nadograđujem, pratim globalne trendove i učim kako se prilagoditi. Zato uistinu mogu reći: “Da, to je to!” – kaže naša sugovornica, koja ne krije da Zagreb City Hotels ima ambicije dovesti u Hrvatsku još neki Hiltonov brend.
– Da, ambicije postoje, ali nisu definirane. Imamo trenutačno dosta posla u postojeća tri hotela pa ništa ne forsiramo. Ali, ako se ukaže neka prilika, znat ćemo je prepoznati.
