SARAJEVO - Život u Bosni i Hercegovini će od 1. siječnja sljedeće godine biti skuplji, ali male su šanse da će se ostvariti apokaliptične prognoze o "eksploziji cijena" nakon početka primjene poreza na dodanu vrijednost. Tvrdnje kako će sve poskupjeti za 17 posto, koliko iznosi jedinstvena stopa PDV-a, potpuno su neutemeljene i takav epilog možemo očekivati samo ako vlast bude tolerirala mešetarenje trgovaca. No, građani su očito u strahu, što potvrđuju gužve u trgovinama i gomilanje zaliha hrane, kao u predratnim danima.
Procjene stručnjaka govore da će potrošačka košarica, koja obuhvaća osnovne prehrambene proizvode četveročlane obitelji, poskupjeti za maksimalno 25 maraka mjesečno. Ta procjena uklapa se u očekivanja državnih vlasti, po kojima će svaki građanin BiH za osnovne životne potrebe od Nove godine izdvajati po pet maraka mjesečno više nego što je to do sada bio slučaj. Cijene većine proizvoda, ni u kojoj varijanti, ne bi smjele porasti više od pet posto.
Najviše se strahuje od mogućeg poskupljenja kruha, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda na koje se trenutačno ne plaća porez. Najave proizvođača i trgovaca su različite; dok jedni tvrde kako će i pod cijenu vlastitih gubitaka zadržati postojeće cijene, drugi otvoreno najavljuju poskupljenje. Nezavisne prognoze govore da bi, ako proizvođači i trgovci smanje vlastite apetite, realno bilo očekivati poskupljenje kruha za šest do osam pfeniga.
Vijeće ministara i entitetske vlade tvrde da neće dopustiti bogaćenje trgovaca na kruhu i mlijeku. Timovi za nadzor cijena posebno će pratiti poskupljenja tih proizvoda. Građanima su na raspolaganju i posebni telefonski brojevi na koje mogu prijaviti drastična poskupljenja osnovnih prehrambenih proizvoda.
Ne postoji opravdani razlog niti za veća poskupljenja ostalih prehrambenih proizvoda. Na većinu njih i sada se plaća porez od 10 posto. Uvođenjem PDV-a postojeći se porez ukida, što znači da porezne obveze neće porasti za ukupni iznos PDV-a od 17 posto, kako to neki trgovci i proizvođači nastoje prikazati, već za poreznu razliku od sedam posto. Usto, za neke proizvode, kao što su naftni derivati, PDV donosi smanjenje poreznih davanja. Na naftne derivate trenutačno se plaća porez od 20 posto, pa naftaši, logično, nakon uvođenja PDV-a najavljuju niže cijene.
Kako bilo, iskustva drugih tranzicijskih zemalja govore da će val manjih ili većih poskupljenja trajati najduže tri mjeseca. Već u travnju ekonomski stručnjaci predviđaju stabilizaciju cijena, a u drugoj polovici godine i njihov postupni pad. Tržišni princip ponude i potražnje napravit će svoje, pa će trgovci u borbi za kupce morati prihvaćati manju stopu profita. Tijekom ove, a najkasnije sljedeće godine, državne vlasti najvjerojatnije će posegnuti za diferenciranom stopom PDV-a. Jer, iskustva drugih zemalja pokazala su da, nakon što sustav PDV-a zaživi, nije nikakav problem za određenu skupinu proizvoda smanjiti ili čak potpuno ukinuti naplatu PDV-a.
