Koliko Hrvatska izdvaja za svoje pravosuđe u usporedbi s još 42 zemlje Vijeća Europe koje su dostavile podatke te još Izraela i Maroka, prema izvješću Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ). Proračun pravosudnog sustava čine izdvajanja za sudove, tužiteljstva i pravnu pomoć.
Neke zemlje u to uključuju i troškove zatvorskog sustava, tijela koja imenuju suce, ustavnog suda, sudske zaštite mladih pa i neke policijske troškove. Desetak zemalja u to ubraja i troškove za tražitelje azila, devet i troškove javnih bilježnika... Stoga podaci nisu usporedivi, ističe CEPEJ. Nešto su manje razlike kad je riječ o sudskom proračunu, koji čine bruto plaće sudaca, ne-sudskih zaposlenika i tehničkog osoblja, kompjutorizacija, sudski troškovi (vještaci, prevoditelji...), održavanje i gradnja novih zgrada, tečajevi i edukacija i ostalo.
Po BDP-u smo 33. od 45
Hrvatski proračun za pravosudni sustav je 323 milijuna eura, a za sudski 222 milijuna eura, Tek radi okvirnog uvida, iako je neusporedivo, recimo u Austriji za pravosuđe izdvajaju 1,46 milijardu eura, a za sudove 937 milijuna eura, u Belgiji 1,8 i 931, u Danskoj 1,9 i 481, Irskoj 2,4 i 234, a u Sloveniji 250 i 185 milijuna eura... S tim da CEPEJ iznosi i drukčije svote sudskog proračuna po striktno svojim kriterijima koji su stoga usporediviji, ali s drugim iznosima.
Izdvajanja za pravosuđe dakako ovise ponajviše o BDP-u koji je u Hrvatskoj 10.965 eura i po tomu smo 33. od 45 zemalja, a s prosječnom plaćom od 12.355 eura smo 28. Po izdvajanjima za pravosudni sustav smo u sredini, pola zemalja izdvaja više, a pola manje od nas. Hrvatska je s 53,6 € nakon skupine od deset (istočnih) zemalja, smještena u drugu skupinu od 15 zemalja koje izdvajaju od 25 do 60 € po stanovniku. U trećoj skupini od 60 do 100 € je 13 zemalja, a u četvrtoj vodeća Švicarska sa 214,8 € (s BDP-om od 73.006 €), Monako 163,8, Luksemburg 157,3, Njemačka 122, Nizozemska 119,2, Island 111 i Austrija 107,3 €. U odnosu na BDP, izdvajanja samo za sudove su veća nego u 14 zemalja koje imaju sličan ili veći BDP od nas, a jedino Crna Gora s manjim BDP-om izdvaja više.
CEPEJ nas izdvaja s Andorom, Islandom, Poljskom, Španjolskom i Slovenijom među zemlje koje izdvajaju relativno velika proračunska sredstva. I kod izdvajanja za pravosuđe izdvojeni smo zbog značajnih ulaganja uz BiH, Bugarsku i Poljsku. Čak 27 zemalja od njih 37 uvećalo je izdvajanja za pravosudni sustav između 2014. i 2016. a među njima je i Hrvatska s 3,2% iako smo u odnosu na 2010. proračun za sudove smanjili, prema CEPEJ-evim iznosima, s 211 na 166 milijuna eura. Posebno smo izdvojeni i jer smo uz Mađarsku, Irsku, Latviju i Moldaviju značajno povećali sredstva za kompjutorizaciju pa u 2016. iznose 6% sudskog proračuna. Osam zemalja istočne Europe izdvaja manje od 1%. Prosjek 36 zemalja je 3%, najviše Azerbajdžan 12,5%, a najmanje Cipar 0,1%.
Sjever za pravnu pomoć
Udio sudskog proračuna u pravosudnom u RH je 68,9%, a državnoodvjetničkog 20%. S tim da Hrvatska ima devet različitih stavki u proračunu, dok ih većina zemalja ima od 10 do 15. Među anketiranim zemljama prosječni udio proračuna za sudove je 66 %. U anglosaksonskim zemljama i na sjeveru Europe je i ispod 60%. To se objašnjava relativno manjim brojem profesionalnih sudaca, zatim na sjeveru su manje skloni parničenju te više prihvaćaju alternativna sredstva rješavanja sporova, a i neke parnične predmete rješavaju im administrativna ili specijalizirana tijela.
Također, u nekim državama, sudovi imaju zadaće u zemljišnim i trgovačkim registrima. Oko 30% udio je troška za tužitelje u istočnoeuropskim zemljama, dok zemlje na sjeveru Europe više izdvajaju za pravnu pomoć. Engleska izdvaja 39%, Norveška 38, Irska 35, Škotska 34,7, Švedska 28, Nizozemska 22 i Finska 21%. CEPEJ uočava dva trenda kod izdvajanja za pravnu pomoć, zemlje koje su više izdvajale, sada ograničavaju sredstva za pravnu pomoć, dok zemlje koje su malo izdvajale sada povećavaju izdvajanja. Mi smo u četiri dvogodišnja ciklusa izdvajali 11, 8, 11,5 i 10,8 milijuna €, te 2,6 € po stanovniku u 2016. Prosjek za sve zemlje je 6 €, a medijan 2,1. Najmanju pomoć daje Azerbajdžan 0,06 €, a najveću Švedska 36,21 €.
Općenito opadanje broja ne-sudskog i tehničkog osoblja u brojnim zemljama povezuje se s trendom outsourcinga u pravosuđu. U 17 od 39 zemalja smanjen je broj nesudskog osoblja te u 14 tehničkog osoblja od 2010. do 2014, pa zatim u 19 od 42 zemlje od 2014. do 2016. I Hrvatska ulazi u krug zemalja u kojima je broj ne-sudskih zaposlenika smanjen od 10 do 38%. Outsourcaju se najviše IT servisne usluge u 26 zemalja, tečajevi u 11, sigurnost u 24, čišćenje 31, arhiva 7, ostalo 15.
U Hrvatskoj je udio sudskih troškova (vještaci, prevoditelji pa i telefonske i poštanske usluge) 2,5% u proračunu sudova. Prosjek anketiranih zemalja je 6%.
Tri zemlje bez sudskih taksi
Hrvatska je na sudskim taksama i pristojbama 2016. ubrala 17,3 milijuna eura, 4,16 eura po stanovniku. Sve zemlje u svojim sudskim postupcima naplaćuju takse i pristojbe, izuzev Francuske i Luksemburga, a od 2015. i Španjolske gdje su kraljevskim dekretom fizičke osobe izuzete od plaćanja. Visinu iznosa svi određuju ovisno o vrijednosti ili vrsti spora, i/ili sudskoj razini, ili kombiniraju kriterije. Te razlike objašnjavaju i različite visine prihoda od pristojbi. U 16 zemalja ubiru manje od nas.
Najviše uprihoduje Austrija, više od milijarde € ili 106,65 € po stanovniku, pa Njemačka (4,3 milijarde €) 52,78, Švicarska 29,49, Island 19,92 i Slovenija (41 milijun €, što je više nego dvostruko od RH) 16,09 €. Hrvatska ulazi u red deset zemalja u kojima je od 2010. značajno opao prihod od sudskih taksi, za 31% (25,1 milijun €). U Švedskoj je porastao za 186%, Norveškoj 89%, pa čak i u Austriji, za 42%. Austrijski pravosudni sustav čak i zarađuje 17% više sredstava nego je potrebno njihovu pravosudnom sustavu. Druga je Turska koja na taksama uprihodi 62% pravosudnog proračuna i Njemačka 43%. U Hrvatskoj se podmiri tek 8% potreba pravosuđa i samo šest zemalja ima manji udio od nas.
Kvaliteta i učinkovitost pravosuđa uvelike ovisi o sustavu imenovanja sudaca, ističe CEPEJ, ali i njihovoj inicijalnoj i kontinuiranoj edukaciji, broju, statusu koji mora jamčiti njihovu neovisnost i broju zaposlenika u sudovima.
No, recimo Danska ima 372 suca (6/100.000 stanovnika), ali i 10.000 neprofesionalnih (lay judges) što je 174/100.000 stanovnika. Njemačka ima 24 suca i 112 neprofesionalnih na 100.000 stanovnika, Norveška 11 i 856, Slovenija 43 i 167... Za Hrvatsku nema podatka.
Po broju sudaca (1797) na 100.000 stanovnika – 43, i dalje smo na postolju za najlošije, gdje dijelimo treće mjesto sa Slovenijom, dok su gori od nas samo Crna Gora (51) i Monako (99). Zbog toga izdvajamo relativno prilična sredstva na sudstvo, ponajviše za plaće, koje u usporedbi s drugim zemljama nisu velike, osobito ne za prvostupanjske suce.
nasi suci su ogavni paraziti i to je to. ima ih kao dreka,a nista pod milim bogom ne rade. Cudim se da od toliko ljudi koji su imali grdu nesrecu imati posla s hr krivosudjem barem nekolicina nije gadno po.izdila i napravila njesra..da ne spominjem kakvo.