Cjelokupno kulturno i arheološko naslijeđe Hrvatske nedovoljno je poznato i godišnje privlači do 5 milijuna posjetitelja. Istovremeno, samo talijanski Pompeji godišnje privuku čak 12 milijuna turista. Ova usporedba pokazuje veliki prostor za razvoj posebnih oblika kulturnog turizma u našoj zemlji, jedan je od zaključaka donesenih na završnoj konferenciji projekta ArhKonTur u organizaciji Sveučilišta Libertas, na kojoj je sudjelovala i Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO.
- Odgovor na tu potrebu već se događa kroz aktivnosti Ministarstva turizma i sporta, projektnog partnera EUSAIR Facility Point projekta i koordinatora teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije o kojima je izvijestila koordinatorica Senka Daniel. Izrađen je Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu Storytellingom, a fokus projekta CulTourAIR na poboljšanje postojećeg informacijskog sustava kulturnog turizma olakšat će informirano donošenje odluka na području devet zemalja Jadransko-jonske makroregije, navodi se u priopćenju.
Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta kulturnih ruta rekao je da je Hrvatska svojim aktivnostima od 2016. godine napravila velik pomak i uključivanjem u projekt Kulturnih ruta Vijeća Europe. To je donijelo dodatnu promociju i povećalo prepoznatljivost postojeće materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Greg Richards sa Sveučilišta primijenjenih znanosti BREDA iz Nizozemske, smatra da bi se Hrvatska u vrlo kratkom vremenu mogla pozicionirati kao kulturna destinacija obrazovanjem novih stručnjaka, inovativnom interpretacijom kulturne baštine te korištenjem novih tehnologija i proširene stvarnosti koja gostima omogućava intenzivniji doživljaj materijalne i nematerijalne baštine. Zanimljivo je, ističe Richards, da aplikacije koje izrađuju destinacije prosječno skine tek 1000 korisnika, što znači da se pristup komunikacije s gostom mora mijenjati.
Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a izrađena su tri potpuno nova specijalistička programa usavršavanja za ponudu održivog i odgovornog arheološkog turizma, te konceptualnog turističkog vođenja.
Školovanje je završila prva generacija 40 specijalističkih vodiča teže zapošljivih skupina na tržištu rada, mladih do 25 godina i starijih od 54 godine. Izrađen je i priručnik na engleskom i hrvatskom jeziku o trendovima u arheološkom turizmu i interpretacijskom vođenju za sedam izabranih lokaliteta u sedam hrvatskih županija.
