Sutra je zadnji dan kad bi Vlada mogla objaviti da će, sukladno traženju resornih udruženja HGK i HUP-a te Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH), ipak odgoditi nove trošarine na pića i duhan od 1. travnja, koja automatski znači i poskupljenje tih proizvoda – cigareta za dvije, a bezalkoholnih i alkoholnih pića s većim udjelom šećera za otprilike kunu do tri. Iz Carinske uprave Ministarstva financija Večernjem listu su, podsjetimo, prije nekoliko dana odgovorili tek kako je „Vlada RH o tome donijela relevantne uredbe na sjednici održanoj 19. ožujka 2020. godine“.
Apeli proizvođača kako u vrijeme kriznog stanja u državi i zatvaranja svih uslužnih i ugostiteljskih objekata, koje im dodatno ugrožava poslovanje, nove trošarine treba odgoditi do početka iduće godine dosad, čini se, nisu pali na plodno to.
- U vrijeme, kada vlade diljem svijeta najavljuju značajne poticajne mjere i pakete za pomoć gospodarstvenicima, hrvatska Vlada uvodi, do sada nezabilježeno i iznimno visoko, povećanje poreznog opterećenja na bezalkoholna pića i nastavlja povećavati trošarine na jaka alkoholna pića. Tako će se godišnje izdvajanje dijela industrije za potrebe posebnog poreza na bezalkoholna pića povećati i više od 70%. Takav rast troškova uz paralelan drastičan pad potrošnje uslijed zatvaranja uslužnih objekata, industrije pića neće moći kompenzirati – komentirala je Vladinu odluku Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, ističući kako je poljska vlada, primjerice, 12. ožujka ove godine usvojila set poreznih mjera za pomoć gospodarstvu, među kojima je i odgoda primjene posebnog poreza na šećer u bezalkoholnim pićima do najranije 2021. godine.
Industrija jakih alkoholnih pića koja se većinom sastoji od domaćih proizvođača, kroz HoReCa kanal koji je potpuno zatvoren ostvaruje više od 35% prodaje.
Iz Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) kažu kako su se oni protivili i donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića koji je prethodio Vladinoj Uredbi (i kojega se moralo promijeniti da bi se dobila pravna osnova za donošenje Uredbe).
- GIUPPH je zatražio da se spomenuti Zakon povuče iz procedure obzirom da se njime izdvaja industrija bezalkoholnih pića kao jedina industrijska grana čija potrošnja uzrokuje pretilost (budući da je obrazloženo kako se Zakon mijenja „radi javnozdravstvenih razloga, prvenstveno smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera“ (Nacrt prijedloga Zakona). Kako nema istraživanja koja dokazuju da je pretilost rezultat isključivog konzumiranja bezalkoholnih pića, ne postoji ni jedan javnozdravstveni razlog zbog kojeg bi se industrija bezalkoholnih pića više oporezovala - kaže direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić.
Zakon je, unatoč svemu donesen, a nakon njega i Uredba kojom se određuje visina posebnog poreza na bezalkoholna pića i koja stupa na snagu 1. travnja 2020. godine.
- Primarni cilj povećanja posebnog poreza, odnosno izmjena Zakona i donošenja Uredbe jeste povećanje državnog proračuna i takvo povećanje poreza definitivno nije pravi alat u smanjenju pretilosti ili prevalenciji nezaraznih jer debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke uključujući nedostatak vježbanja, sjedeći stil života, genetiku te lošu prehranu u cjelini. Obzirom na trenutnu situaciju te niz nepovoljnih i nepredviđenih okolnosti povezanih s pandemijom virusa COVID-19 kao i na činjenicu da industrija treba vremena za prilagodbu na nove uvjete poslovanja i visinu posebnog poreza, GIUPPH je predložio da se Uredba kojom se definira povećanje posebnog poreza na bezalkoholna pića primjenjuje od 1. siječnja 2021. godine - ističe Čačić.
U protivnom za očekivati je da će se negativne posljedice donošenja ovakvog Zakona i Uredbe reflektirati na proizvođače bezalkoholnih pića zbog povećanih troškova poslovanja uzrokovanih diskriminirajućim porezom i time implikacijama na dobit tvrtke. Kad se tome dodaju izuzetno otežani uvjeti poslovanja zbog pandemije virusa, održanje proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta dolazi u pitanje. Ukoliko se proizvodnja i uspije održati, rješenje bi se dugoročno moglo naći u njenom premještanju u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži, kazali su iz GIUPPH-a.
- Za očekivati je tako da će, ukoliko Vlada ne bude imala razumijevanja da izađe u susret njihovu zahtjevu, svakako doći do poskupljenja uvjetovanih većim trošarinama na niz proizvoda na koje se te mjere odnose - kazali su nam danas i sami proizvođači koje smo kontaktirali.
I iz duhanske industrije tražili su prolongiranje novih trošarina koje će, tvrde, poremetiti tržišne odnose i dodatno ugroziti proračunske prihode države. Stoga je u trenutačnoj situaciji posve opravdano očekivati poskupljenje cigareta od 2 kune koje će stupiti na snagu s prvim danima travnja.
Podsjetimo, Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za 35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada, dok će trošarina na etilni alkohol od početka travnja iznositi 6000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više od sadašnjih 5300 kuna. Iz Ministarstva financija računali su da bi s novim porezima, koji će posljedično izazvati poskupljenja alkoholnih pića od 2-3 kune, cigareta za 2 te bezalkoholnih pića do kune, ovisno o udjelu šećera, država do kraja godine mogla uprihoditi oko pola milijarde kuna. Hoće li?
kaj nije dosta haraca ? uzeli ste nam posao, mirovine, place, jos nam uzmite... je sta ostalo? porez na zrak!?