Povećanje udjela poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem u EU s trenutačnih 8,5 na 25% te znatno veća ekoproizvodnja i akvakultura do 2030. godine glavni je cilj Akcijskog plana za razvoj ekološke proizvodnje koji je predstavila Europska komisija.
Površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s 30% više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i troše manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije, ustvrdili su iz EK. Ističu kako je akcijski plan u skladu i s europskim Zelenim planom te strategijama “Od polja do stola” i “Bioraznolikosti”, a njime se predlažu 23 mjere usmjerene na tri aspekta: poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti sektora, kako bi se osigurao njegov uravnoteženi rast.
Komisija potiče države članice da razviju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi. Znatne su, naime, razlike među državama članicama u pogledu udjela poljoprivrednih površina koje su trenutačno namijenjene ekološkom uzgoju – od 0,5 do više od 25%. Hrvatska, koja posljednjih godina ima značajan rast površina pod ekoproizvodnjom (2007. samo 0,6%), prema posljednjim dostupnim podacima u 2019. je imala 108.169 ha, što je od ukupno korištenih poljoprivrednih površina 7,2%. Evidentirano je ukupno 5548 subjekata, od čega 5153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 prerađivača.
Prema strukturi biljne proizvodnje, najzastupljenije su oranice s 52.587 ha koje u ekološkoj proizvodnji čine 48,6% udjela, zatim livade i pašnjaci (40.648 ha ili 37,6%), te trajni nasadi (14.934 ha ili 13,8%). S obzirom na to da je za poticanje poljoprivrednika na prelazak na ekološku poljoprivredu – što bi im donijelo i veću profitabilnost – ključna potrošnja, EK, među ostalim, predlaže i poticanja veće potražnje kroz javnu nabavu i EU programe u školama.
Trenutačno se otprilike 1,8% ili 7,5 mlrd. eura iz proračuna Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU usmjerava u ekološku proizvodnju. U novom razdoblju ZPP-a od 2023. do 2027. planirano je pak između 38 i 58. mlrd. eura, ovisno o ishodu pregovora o ZPP-u. Sve to, tvrde iz EK, dovelo bi i do poboljšanja sljedivosti, veće dostupnosti ekološkog sjemena, razvoja mreže ekološkog turizma, jačanja lokalnih i malih prerađivačkih pogona, poboljšanja prehrane životinja, smanjenja ugljičnog otiska sektora, uporabe plastike, vode i energije...
No iz Hrvatske poljoprivredne komore ovih dana upozoravaju kako je RH na putu smanjenja umjesto povećanja broja ekoproizvođača s obzirom na to da kontrolna tijela koja certificiraju njihovu proizvodnju nemaju ujednačene prakse kontrole, a i cijene im se drastično razlikuju.
