Preliminarni rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu govore da je stranka Samoopredjeljenje Albina Kurtija osvojila najviše glasova, a potom slijedi Demokratski savez Kosova Ise Mustafe te Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija i Hashima Thaçija. Lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti objavio je pobjedu svoje stranke te najavio sebe kao budućeg premijera Kosova.
– Kao novi premijer Republike Kosovo najavljujem pobjedu Pokreta za samoopredjeljenje na izborima – rekao je Kurti ističući kako će odmah početi stvarati novu vladu te će uspostaviti kontakt s Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe.
Iako se proglasio pobjednikom i novim premijerom, pred Albinom Kurtijem još su teški pregovori i dugačak put do premijerske stolice jer funkcija premijera ne ovisi samo o Kosovarima već i o međunarodnim čimbenicima pod čijim je protektoratom Kosovo. Naime, neki krugovi u međunarodnoj zajednici smatraju Albina Kurija opasnim nacionalistom koji teži za stvaranjem velike Albanije i već su jednom spriječili koaliranje sa strankom Alijansa za Kosovo Ramusha Haradinaja i dolazak na vlast stranke Samoopredjeljenje.
Nekoliko puta razgovarao sam s Albinom Kurtijem koji ne vidi nikakvih problema u ujedinjenju svih Albanaca u jednu državu. Međutim, Kurti vjeruje da će to ujedinjenje doći ulaskom svih zemalja regije u EU. Sebe smatra velikim domoljubom i ljevičarem, ali kada je u pitanju Kosovo, on je veliki desničar. Prvi put sam ga sreo nakon NATO-ve vojne intervencije i povlačenja srpske vojske i policije s Kosova 1999.godine kada je imao samo 24 godine. Putovao sam s njim do Mitrovice i doznao da je već tada govorio kako će jednog dana, ako ne pogine ili ne umre, zasigurno postati premijer Kosova. Moj kolega, poznati kosovski novinar i dugogodišnji dopisnik zagrebačkog Vjesnika Smajl Smaka,i ja tada smo se podsmjehnuli rugajući se njegovoj "nadobudnoj" izjavi te smo ga cijelim putem oslovljavali s riječju "premijer".
Albin Kurti, 44-godišnjak koji potječe iz albanske obitelji iz Vladimira u Ulcinju, Crna Gora, čiji se otac u Prištinu preselio u potrazi za poslom prije nego što se Albin tamo rodio, istaknuo se još 1997. godine kao potpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Prištini i glavni organizator nenasilnih demonstracija 1997. i 1998. u vrijeme kada je kosovski Nelson Mandela, Adem Demaçi, koji je bio mentor i idol Albinu Kurtiju, postao politički predstavnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Kurti je postao njegov prvi pomoćnik.
Albin Kurti krajem je devedesetih postao je zvijezda kada se usprotivio režimu Slobodana Miloševića. Zbog organiziranja studentskih demonstracija proveo je gotovo tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, optužen za terorizam. Bio je glasnogovornik albanskih studenata na Kosovu, a u tadašnjim intervjuima naglašavao je da njihove demonstracije "nisu političke i da nemaju ništa s političkim partijama".
Prvi put je uhićen u listopadu 1997. godine zbog organiziranja studentskih prosvjeda na Univerzitetu u Prištini. Kada su se u lipnju 1999. srpske snage povukle s Kosova, Kurti se našao među nekoliko stotina albanskih zatvorenika koji su prebačeni na srpski teritorij, izvan Kosova. Iz zatvora u Lipljanu prebačen je u Požarevac. U ožujku 2000.godine pred sudom u Nišu osuđen je na 15 godina zatvora zbog ugrožavanja teritorijalnog integriteta Savezne Republike Jugoslavije i terorizma.
Tijekom suđenja odbijao je obranu te poručio: "Meni može suditi samo sud mog vlastitog naroda. Ne priznajem ovaj sud, ne priznajem Srbiju, ne priznajem Jugoslaviju." Na izricanju presude ostao je dosljedan: "Nevažno je hoćete li me osuditi i na koliko. Sve što sam radio, radio sam dobrovoljno i s dostojanstvom. Ponosan sam na to i kad bih mogao, ponovno bih sve to učinio. "No zbog pada Miloševićeva režima i međunarodnog pritiska na novu vlast da što prije oslobodi sve političke zatvorenike iz zatvora u Požarevcu oslobođen je 2001. godine i u javnosti se odmah pojavio kao žestok kritičar međunarodne zajednice i UNMIK-a, ukazujući na korupciju u kosovskim institucijama.
Prosvjedi, incidenti i uhićenja obilježili su kako sam pokret Samoopredjeljenje tako i političku biografiju Albina Kurtija. U veljači 2007. dvojica aktivista Samoopredjeljenja poginula su, a još 80 je ozlijeđeno kada su rumunjski policajci UNMIK-a ispalili plastične i gumene metke na prosvjednike. Tada je Kurti uhićen, a 2010. godine osuđen na devet mjeseci zatvora. Ipak, ubrzo je pušten na slobodu jer je Okružni sud u Prištini uzeo u obzir vrijeme koje je već proveo u pritvoru. Sama presuda u određenim krugovima, kako kosovskim tako i međunarodnim, učvrstila je njegov status borca za ljudska prava ikone nenasilnog otpora.
Oštro je kritizirao dijalog između Beograda i Prištine, kao i politiku srpskih dužnosnika, glasno se zalažući za bojkot proizvoda iz Srbije na Kosovu. Prema njegovu mišljenju, Briselski sporazum donio je "vrlo dobre rezultate Srbiji, a Kosovu nikakve". Na kosovskim izborima 2014. godine pokret Samoopredjeljenje osvojilo je više od 13 posto glasova i tako postao važan faktor u političkoj strukturi Kosova.
Krajem studenoga 2015.godine. Kurti je u Prištini organizirao prosvjede protiv sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom i zahtijevajući od vlade da odustane od njega. Tada su pripadnici kosovske policije upali u sjedište oporbenog pokreta Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), čiji su zastupnici posljednjih tjedana paralizirali rad parlamenta u znak prosvjeda protiv sporazuma sa Srbijom. U sjedištu su pronašli vođu pokreta Albina Kurtija, koji se onamo uputio nakon održanog govora na prosvjednom skupu i uhitili su ga zajedno s još nekolicinom ljudi.
Kosovski parlament bit će zauvijek zapamćen po bacanju suzavca jer Albin Kurti smatrao je da samo tako može spriječiti donošenje odluka i paralizirati rad parlamenta. Zbog toga su mnogi zastupnici kosovskog parlamenta na posao dolazili noseći plinske maske.
a jel novinar isto tako sa istim ushitom pratio nekog vođu pobunjenih srba u hrvatskoj? nije? pa kako?! čovjek tako simpatizira ove borce za slobodu, da bi pomislio da su njemu svi ti borci isti. kakva je razlika između vojske rsk i ovk? i jedni i drugi su se borili protiv službene regularne vojske i državnih vlasti. jedina razlika je u tome što prve nisu, a druge jesu ameri podržali. sa točke gledišta srba, ovk su teroristi. sa točke gledišta hrvata, vojska rsk je bila teroristička... isto smo gledali iste probleme u svojoj zemlji, a u drugoj drugačije... baš smo ono, slični, jednaki.