U Austriji se 15. listopada održavaju parlamentarni izbori i sve se gleda kroz te nacionalne naočale. Stoga je razumljivo što su socijaldemokratski (SPÖ) kancelar Christian Kern i ministar vanjskih poslova i premijerski kandidat pučana (ÖVP) Sebastian Kurz komentirali govor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera načinom za koji misle da bi zadovoljio austrijske birače.
Austrijski političari izvode gluparije (“pagliacciata”, kažu Talijani) s neostvarenom najavom slanja vojske na granicu prema Italiji kako bi zaustavili najezdu izbjeglica, koje nema. Juncker je kazao kako bi do 2019. oko 30 država trebalo imati euro za valutu, te kako bi u schengensku zonu trebale ući Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Francuska, gdje su već održani izbori, pozitivno je ocijenila Junckerov govor. Njemačka, gdje će se izbori održati 23. rujna, također podupire taj pristup, ali zna se, barem se tako prikazuje javnosti, da Juncker govori ono što njemačka kancelarka Angela Merkel misli.
Talijanski premijer Paolo Gentiloni (u Italiji će se na izbore ići početkom 2018.) zahvalio je Junckeru na pohvali talijanskog držanja prema migrantima. Talijanska oporba je, dakako, iznijela da uvođenje europskog ministra financija, što je predložio Juncker, a s čime se slaže i talijanska vlada, znači još čvršću njemačku kontrolu nad ostalim državama.
Kern, koji se na izborima sučeljava s Kurzom, iznosi da nema razloga za širenje eurozone i schengenske zone. Nema smisla proširiti eurozonu prije negoli se riješe problemi s poreznim prijevarama, praksom ugovaranja poslova s nižim cijenama istočnoeuropskih tvrtki i kršenja granica državnog duga, drži Kern i spominje Grčku kao negativan slučaj eurozone, zemlju koja je bila na rubu propasti. Prema mišljenju premijera i SPÖ-ova kandidata za premijera, širenje eurozone prije nego što ti problemi budu riješeni značilo bi stvaranje još većih problema.
Kern je rekao banalnu stvar, jer nijedna država ne može ući u eurozonu ne zadovoljava li kriterije. No, rekao je to misleći kako će naglasivši to dobiti koji glas više. I Kurz je naglasio Grčku kao negativan primjer i ponovio kako države moraju imati financijske uvjete za ulazak u eurozonu. “Eurozona i schengenska zona otvorene su svima, ali moraju zadovoljiti kriterije. Moramo izbjeći novu situaciju poput one kakva je bila s Grčkom”, mudro je kazao Kurz. Riječi za domaću upotrebu, jer Juncker nije kazao da će, npr. Hrvatska, ući u eurozonu ili schengensku zonu izbjegavanjem obveza.
Osim što je zahvalio za riječi upućene Italiji glede migranata, Gentiloni je na Twitteru ocijenio Junckerov govor “europeističkim visokog profila”. Talijanska vlada, preko Marca Piantinija, ocijenila je ovogodišnji Junckerov govor boljim i ambicioznijim od prošlogodišnjeg, te očekuje da se njegove riječi pretvore u zakonske tekstove. Posebno se svidio prijedlog uspostave europskog ministra financija, kao i stvaranje transnacionalnih lista za izbore u Europarlament, kao i za uspostavu jednog predsjednika umjesto dvojice, onoga EK i Europskog vijeća.
Predstavnik oporbenog pokreta Naprijed Italija, Renato Brunetta, drži da Juncker nema kredibilitet jer je njegov plan ulaganja jadno propao, te da želi ojačati “njemačku hegemoniju”. U stvarnosti, političari, pogotovo u Austriji, ali i u Italiji, govore ono što bi birači htjeli čuti.
Odlično!! U ovom trenutku nam nikako ne odgovara ulazak u Schengen. Da, trebamo treptati okicama i govoriti "ali mi ipak bi, ako može" ali Schengen bi nam sad donio puno više štete nego koristi.