U Hrvatskoj je prošle godine sagrađeno deset tisuća stanova i kuća, za petinu više nego 2017. godine. Dvije trećine ih je u gradskim naseljima. Najveći je to broj sagrađenih stanova, odnosno kuća, od 2013. godine, no i dalje je broj završenih stanova dva i pol puta manji nego što je bio pretkrizne 2008. godine! Među njima samo je 69 kuća za odmor.
Građevinarstvo se nedavno izvuklo iz recesije koja je poharala taj sektor, broj sagrađenih stanova padao je sve do 2014. godine na 7805 završenih stanova u toj godini i lagano se povećava posljednje četiri godine. Te pretkrizne godine samo u gradu Zagrebu bilo je novosagrađenih stanova kao u cijeloj Hrvatskoj danas. No, nova gradnja srezana je i u glavnom gradu te je broj novih stanova i dalje manji od tri tisuće, točnije lani ih je sagrađeno 2746! Veća ponuda novih stanova vjerojatno bi smanjila pritisak na cijene, koji je posljednje tri godine najizraženiji u Zagrebu i priobalju.
DZS navodi da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji lani sagrađeno 1626 novih stanova te u Zadarskoj županiji njih 1308. Sve ostale županije bilježe tek dvoznamenkaste ili troznamenkaste brojke gradnje na svom području – oko 700 u Istri i Primorju, do najniža 64 nova stana u Virovitičko-podravskoj županiji. Ne gradi se ni u Osječko-baranjskoj županiji gdje su lani sagrađena samo 202 nova stana – sedam puta manje nego 2008. godine.
Nova gradnja dosta govori i o ekonomskoj poziciji pojedinih dijelova zemlje. Od 2008. godine broj novih stanova sagrađenih u Osijeku i okolici pao je za sedam puta, Rijeci i okolici oko četiri puta, slično kao i na području oko Slavonskog Broda, Požege i Virovitice. U Zagrebu je sagrađeno tri puta manje stanova nego 2008., u Istri dva i pol puta, Splitu i okolici te Međimurju jedan i pol puta manje, a jedino je u Zadru i okolici tempo gradnje ostao gotovo isti kao prije deset godina. Trećinu svih novosagrađenih stanova čine dvosobni stanovi, svaki deseti je jednosobni, a ostalo su stanovi s tri i više soba.
