Dan nakon objave navodnog slovenskog interesa za prekrajanje granica na zapadnom Balkanu i mogućnosti mirnog razlaza u BiH, ključno je pitanje u Bosni i Hercegovini zašto je priča tek sad plasirana u javnost i odakle uopće Slovenci u temi koja ipak nije prioritet njihove vanjske politike.
Zasad, nema dvojbe tek oko toga da se slovenski predsjednik Borut Pahor tijekom službenog susreta s članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu 5. ožujka zanimao za njihov stav o mogućnosti mirnog razlaza u BiH. Ne poklapaju se baš interpretacije tog razgovora svih njegovih sudionika u cijelosti, ali više je nego očito da je Pahor to pitao potaknut stavovima koji se mogu čuti u europskim diplomatskim i političkim krugovima, a ne kao netko tko zagovara takav rasplet dugogodišnje krize u BiH. Uostalom, to je pojasnio i sam Pahor u svojoj službenoj reakciji u ponedjeljak.
Hrvatska za BiH u fokusu EU
Zašto je član Predsjedništva BiH Željko Komšić tek danas odlučio progovoriti o Pahorovu pitanju te zašto o tomu nije bilo ni riječi u obraćanju medijima nakon susreta slovenskog predsjednika i trojice članova Predsjedništva BiH, ne zna se. Mala je, međutim, slučajnost da je Komšić to plasirao, a njegov kolega Šefk Džaferović odmah potvrdio, isti dan kada je jedan sarajevski portal, pozivajući se na neimenovane izvore u Bruxellesu, objavio da je navodno premijer Slovenije Janez Janša predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu predao neslužbeni dokument (non-paper) o prioritetima slovenskog predsjedanja EU, a u kojem su, tvrdi se, navedene i smjernice o “konačnom raspadu Jugoslavije”.
Time je navodno htio obavijestiti čelnika Europskog vijeća o jednom od prioriteta predsjedanja EU koje Slovenija preuzima 1. srpnja. Kao i obično, reakcije na sve pa tako i ove političke informacije u BiH su različite. Mediji, političari i analitičari skloni vladajućoj bošnjačkoj koaliciji SDA - DF, predstavljaju sve kao ozbiljnu zavjeru protiv cjelovitosti BiH, pokušavajući Janšu i Sloveniju dovesti u vezu s drugima, a posebno s Hrvatskom i njezinim navodnim malignim utjecajem u EU kada je u pitanju BiH. Zapravo je u pitanju pokušaj da se tzv. Janšin non-paper poveže s onim koji je Hrvatska, uz potporu Bugarske, Slovenije, Cipra, Grčke i Mađarske, uputila nedavno na adrese ključnih institucija EU, a kao podlogu za ozbiljniju raspravu o BiH unutar Unije.
U hrvatskom non-paperu, koji je odaslan vrlo transparentno, ističe se da BiH “mora ostati u središtu pozornosti EU, da je članstvo BiH u EU i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva”. Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je defnirala Europska komisija, uključujući i reformu izbornog zakonodavstva.
I tada je u dijelu bošnjačke politike i javnosti ovo okarakterizirano kao “upletanje u unutarnje stvari BiH”, a posebno u kontekstu reforme izbornog zakonodavstva, na čemu najviše inzistiraju hrvatski politički predstavnici u BiH. Hrvatsku se optužuje da nastoji kroz EU osigurati potporu za reformu koja će osigurati legitimno nacionalno predstavljanje u BiH.
Veliku nervozu u Sarajevu potvrdilo je i pismo koje je u sjedište Unije i UN-a poslao jedan od najvatrenijih protivnika izborne reforme, Željko Komšić. Osim što je u njemu napao Hrvatsku i Srbiju zbog navodnog miješanja u unutarnje stvari BiH, Komšić je kritizirao europsku politiku u BiH, a posebno šefa izaslanstva i posebnog izaslanika EU u BiH Johanna Sattlera.
Otresit odgovor Zapada
Brzo mu je stigao otresit odgovor u kojem su ga predstavnici međunarodne zajednice pozvali da ne diže nepotrebno tenzije. Čak su ga i u Sarajevu kritizirali zbog takve komunikacije s EU pa je on slučaj Pahor iskoristio da objasni kako je i to bio jedan od povoda za njegovo neslavno pismo. Ima i onih u BiH, poput Radončićeva SBB-a ili Naše stranke, koji otvoreno tvrde da se priča o slovenskom udaru na cjelovitost BiH plasirala baš sad kako bi se odvukla pozornost javnosti s unutarnjih afera koje potresaju Komšićeva koalicijskog partnera SDA.
Velike gužve za cijepljenje protiv covida-19 na Zagrebačkom velesajmu
BiH će se prije ili kasnije morati podijeliti, u suprotnom će vječno koračati korak naprijed nazad dva. Zajedno mogu ostati samo ako se pojavi neki novi diktator poput Tita koji je ta tri naroda držao zajedno tako što ih je hapsio, zatvarao, batinao i ubijao.