Nedavno istraživanje o uzrocima i količinama bačene hrane u Hrvatskoj je potvrdilo da velik dio građana ne razumije oznake rokova trajanja hrane i to je jedan od glavnih razloga ogromnih količina bačene hrane u Hrvatskoj i Europi. Upozorava na to već godinama hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

- Pola građana EU ne razumije razliku između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, "najbolje upotrijebiti do" znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da primjerice zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Upravo zato ove godine pokrećemo izmjene tih oznaka, da poboljšamo njihovo razumijevanje i smanjimo bacanje hrane - kazala je Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za strategiju smanjenja bacanja i povećanje doniranja hrane.

Izmjene rokova trajanja su dio velike reforme sustava označavanja hrane u EU, koja proizlazi iz strategije "Od polja do stola", za koju je Borzan zadužena. Osim toga dolaze značajne novine po pitanju označavanja porijekla i sastava prehrambenih proizvoda.

Europska komisija će predložiti novi sustav do kraja 2022., a još nije poznato kako će on izgledati, iako se  preliminarno razgovara o nekoliko opcija.

- Razmatra se nekoliko opcija, na primjer da se istovremeno stave obje oznake, tako da „upotrijebiti do“ građanima kaže do kad je hrana sigurna za jelo, a "najbolje upotrijebiti do" do kad zadržava optimalnu kvalitetu. Ima i ideja da se potpuno ukine „najbolje upotrijebiti do“, da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s „najbolja kvaliteta do“ i „najbolje do, ali upotrebljivo nakon“. Ako novi sustav za samo par postotaka smanji bacanje u EU, radit će se o stotinama tisuća tona spašene hrane - upozorila je Borzan.

Sjeverne zemlje EU su sklone pojednostavniti sustav, dok se primjerice Italija protivi ukidanju oznake koja označava rok optimalne kvalitete hrane. Ista podjela postoji i u vezi prijedloga da se proširi lista vrlo dugotrajnih proizvoda, poput tjestenine, riže, kave i čaja, koji bi bili potpuno izuzeti od označavanja roka trajanja.

Sve države članice EU bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane, s time da će polazna količina za Hrvatsku biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno prošle godine.

- Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo - zaključuje hrvatska europarlamentarka.

Video: Mijenjat će se oznake roka trajanja na hrani: 'Proizvodi se jednostavno ne pokvare dan nakon isteka'

Premium sadržaj

72

SMANJENJE KONZUMACIJE

Sve poskupljuje: Prošlo je vrijeme jeftine hrane i obilja, evo što čeka Hrvatsku

28

POTROŠNJA U 2021.

Hrvati 40 od 100 zarađenih kuna troše samo na dvije stvari, a evo kakva je tek situacija s telekomima

6

DONOSIMO PODATKE

Posljedice inflacije: Pogledajte koliko je hrana u Hrvatskoj poskupjela u godinu dana

Video sadržaj

13

VRATILA SE U HRVATSKU

Otkriveno koga ljubi Vlatka Pokos, radi se o bivšem sportašu iz Zagreba

Video sadržaj

39

'SAM JE SEBI UPROPASTIO POZICIJU'

Ustavni stručnjak: Milanovićeva karijera je okončana. Ni da sad da ostavku to ne može pobrisati neustavno ponašanje

Video sadržaj

114

'DOVEDENI SU U TU SITUACIJU'

Sanja Barić: To je to! Nebitno je što privatno mislimo, moramo se držati toga što Ustavni sud kaže

Skromni radnici

Važna su karika u našim životima, a uporno ih zanemarujemo. Hrvatska tvrtka doskočila problemu hit rješenjem!

Ogroman odaziv

Ljubitelji popularnog sporta iz cijelog svijeta hrle u Hrvatsku zbog spektakla koji se ne propušta

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura