Islamistički napad u siječnju 2015. na redakciju Charlie Hebdoa uzeo je 17 života. Napad u dvorani Bataclan tijekom koncerta benda Eagles of Death Metal u studenome iste godine odnio je čak 131 život nedužnih ljudi. Nica je u srpnju 2016. svjedočila napadu kamionom koji je uzrokovao smrt 86 ljudi...
Stravično ubojstvo profesora kojem je odrubljena glava u Parizu u petak došlo je manje od mjesec dana nakon što je muškarac pokušao ubiti novinare ispred zgrade Charlie Hebdoa, koji je ponovno objavio prikaz proroka Muhameda, zbog koje su islamistički teroristi 2015. i napali središnjicu satiričnog lista. Francuska ima golem problem s radikalnim islamizmom, ali i nesposobnošću države da zaštiti prava građana te zemlje na slobodu govora. To zna i predsjednik Emmanuel Macron, koji se našao pred zadatkom osiguranja zaštite prava koje su za Francusku presudno važna i kojima je žrtva posljednjeg napada podučavala.
Francuski zakon ima primat
Nakon strašnog napada prošlog tjedna, vlasti su posljednjih dana poduzele neke konkretne korake. Traže ljude koji su utjecali na 18-godišnjeg napadača čečenskog podrijetla, ubojicu profesora Samuela Patyja koji je svojim učenicima pokazivao slike proroka Muhameda, što je nedopustivo prema islamskim tumačenjima. No, Francuska je zemlja sekularnog, a ne šerijatskog prava. Policija je jučer upala u domove desetaka ljudi koje se sumnjiči da su islamistički radikali te je objavila da istražuje čak 51 organizaciju. Ministar unutarnjih poslova rekao je da će vlasti ispitati i 80-ak ljudi koji su na internetu dali podršku ubojici učitelja (ubojicu je policija ubila nakon napada). Ministar je također dodao da će neke organizacije koje okupljaju muslimane možda biti zabranjene, navevši Kolektiv protiv islamofobije, vrlo spominjanu organizaciju u toj zemlji koju vlasti sumnjiče da propagira ekstremizam.
Reuters je citirao policijske izvore koji tvrde da se priprema iz zemlje izbaciti 231 stranca zbog sumnje u širenje radikalizma. Policija je već uhitila 11 pojedinaca koje sumnjiči da su u direktnoj vezi s napadom, a među njima je i otac učenice profesora koji je ubijen, a koji se na internetu žalio zbog profesorova pokazivanja prikaza proroka tvrdeći da su oni “uvredljivi”. U Francuskoj su deseci tisuća ljudi prosvjedovali tijekom vikenda izražavajući solidarnost s ubijenim profesorom i zalažući se za slobodu govora. No, zemlja se našla na prekretnici, i to ponovno.
Iako su napadi prije četiri ili pet godina bili češći i smrtonosniji, činjenica da je profesoru na ovakav način uskraćena sloboda govora zbog predavanja o slobodi govora posebno je snažno odjeknula u zemlji u kojoj korijeni sekularizma vuku podrijetlo iz Francuske revolucije 1789. godine. Pravo na slobodu bogohuljenja Francuzima je dopušteno još 1881. godine. U francuskom zakonodavstvu dopušteno je ismijavanje religije, ali ne i pojedinaca na temelju njihove religije. Isto tako, govore eksperti, nije slučajno da je napadnut profesor u školi.
– Obrazovanje u Francuskoj predstavlja transmisiju principa republike, a današnja generacija džihadista vodi ideološki rat protiv te transmisije, a u kojem je Francuska promatrana kao tvornica zapadnjačke ideologije – rekao je za britanski The Economist stručnjak za pitanje džihadizma u Francuskoj Hugo Micheron. Predsjednik Macron samo dva tjedna prije napada poručio je da državne vlasti žele spriječiti “islamistički separatizam”, odnosno stvaranje dva paralelna francuska društva: jednog za muslimane, a drugog za sve ostale.
‘Macron mora napraviti više’
Prema novom zakonu koji je najavio, Francuska bi zabranila podučavanje kod kuće, zabranila bi stranim imamima da školuju francuske te bi postrožile kontrole nad kulturnim organizacijama. – Problem je u ideologiji koja tvrdi da bi njezini zakoni trebali biti iznad onih republike – rekao je francuski predsjednik.
No, ima i onih koji tvrde da to nikako nije dovoljno. Jedna od najspominjanijih ideja nakon napada na Charlie Hebdo 2015. zbog objavljenih karikatura proroka Muhameda bila je i teza da bi svi mediji (u ovom slučaju možda i državne institucije) trebali objaviti te prikaze kako bi se zaštitilo pravo na slobodu govora, i kako bi se rizik od osvete islamističkih radikala podijelio na sve redakcije ili institucije.
Jedna od najvećih kritičarka islamizma Ayaan Hirsi Ali u svojoj je kolumni u britanskom Spectatoru pozvala Macrona da podigne spomenik žrtvama terorizma, da zaštiti hrabre disidentske glasove unutar muslimanske zajednice te da u vanjskoj politici djeluje na vlade da smanje izvoz ekstremizma.
Zanimljivo, taj isti Macron kritikujeKineze zbog kampova za Ujgure gdje se vrši obrazovanje muslimana u skladu sa Kineskom tradicijom.