Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 61
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Drugi svjetski rat

Dvije bitke koje su, kažu Rusi, Europu spasile od Hitlera

OPSADA LENJINGRADA Putin je povodom 75. obljetnice slavne bitke nedavno obišao rekonstruirani prikaz bojišta u muzeju
05.02.2018.
u 08:24

Obilježene 75. obljetnice dvije prekretnice u ratu – Bitke za Lenjingrad i Staljingrad

Rusija je tijekom proteklog vikenda proslavila 75. obljetnicu Bitke za Staljingrad, velike prekretnice u Drugom svjetskom ratu i simbolu ponosa i patriotizma koje Vladimir Putin želi utjeloviti u kampanji za svoj četvrti mandat.Vojni mimohod s oko 1500 vojnika, oklopnih vozila i zrakoplova održan je u Volgogradu, kako glasi sadašnje ime Staljingrada.

Patriotizam kao ideologija

Bitka za Staljingrad (od 23. kolovoza 1942. do 2. veljače 1943.), jedna je od najkrvavijih u povijesti s približno dva milijuna mrtvih, a promijenila je tijek rata u Sovjetskom Savezu, dotad posve demoraliziranom zbog nekoliko teških poraza.

Rusi je glorificiraju kao događaj koji je spasio Europu od nacizma.

Kad su odnosi Moskve i Zapada na najnižoj razini od Hladnog rata, ruskim vlastima “trebaju simboli” poput Bitke za Staljingrad “za promociju imidža zemlje koja je sposobna ostvariti podvige i pobijediti prije ili kasnije sve neprijatelje”, kazao je politički analitičar Konstantin Kalačev.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:

OPSADA LENJINGRADA Putin je povodom 75. obljetnice slavne bitke nedavno obišao rekonstruirani prikaz bojišta u muzeju
1/12

“Patriotizam u Rusiji postao je praktički državna ideologija”, komentira politički analitičar Konstantin Kalačev.

Proslava 75. obljetnice pobjede u Staljingradu odvija se usred izborne kampanje za predsjedničke izbore koji će se održati 18. ožujka.

Putin niže putovanja kako bi se gotovo svakodnevno susretao s radnicima ili studentima. Već je 18. siječnja bio na svečanom obilježavanju 75. obljetnice prekida opsade Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga. U opsadi Lenjingrada koja je trajala gotovo 900 dana od 1941.-1943. poginulo je između 600.000 i 1,5 milijuna osoba, po različitim procjenama.

Šest puta godišnje Vologograd postaje Staljingrad

U Volgogradu, gradu s milijun stanovnika na obalama Volge, ruski predsjednik govorio je pred veteranima i položio cvijeće na Mamajev kurganu, strateškom brdu, poprištu strašnih bitki između sovjetskih i nacističkih postrojbi na kojem se danas nalazi spomen-područje i kip visok 85 metara.

Vojnici, oklopna vozila i tenkovi, među kojima legendarni T-34, ponekad zvan “najboljim tenkom na svijetu” i jedan od simbola sovjetske pobjede na Hitlerom, defilirali su širokim avenijama Volgograda.

Bitka za Staljingrad, pokrenuta u srpnju 1942., trajala je 164 dana i noći uz nemilosrdno njemačko bombardiranje iz zraka i nesmiljene ulične borbe.

I Hrvati u borbi

Drugog veljače 1943. kapitulirale su postrojbe njemačkog fedlmaršala Friedricha von Paulusa, opkoljene Crvenom armijom. Ta je predaja bila prva nacističke vojske od početka rata i izazvala je neviđeni Hitlerov bijes.

Ukupno je poginulo oko dva milijuna osoba sa svih strana, po službenim ruskim brojkama, a grad je ostao u ruševinama. Posve rekonstruiran po naredbi sovjetskih vlasti, Staljingrad je preimenovan u Volgograd 1961., osam godina nakon Staljinove smrti.

Na njemačkoj strani protiv Sovjetskog Saveza u boju za Staljingrad sudjelovale su talijanske, rumunjske, mađarske i postrojbe Nezavisne Države Hrvatske, kojima je zapovijedao Viktor Pavičić.

Komentara 28

DO
DonQuijote
09:23 05.02.2018.

Kakva bitka za Lenjingrad? Bio u okruženju dvije godine, pola stanovništva poumiralo od gladi, to nije bitka, to je bilo mrcvarenje.

GU
Gustirna
16:38 05.02.2018.

Da zidovi i staljin nisu pobili u sibirskim gulazima sve sto je bilo dobro ne bi hitler nikada ni napao rusiju...o tome treba pisati...

Avatar Idler 3
Idler 3
10:27 05.02.2018.

Lenjingrad baš i ne al Staljingrad svakako. Hitler je svojim diletantizmom uništil vlastitu vojsku bez obzira na to gdo je bil kriv, a gdo prav vu tom ratu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije