Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) preuzela je kontrolu nad gornjim dijelom neba iznad Bosne i Hercegovine u noći na 5. prosinca.
Dotad su kontrolu zračne plovidbe iznad BiH na visinima iznad 10.000 metara obavljali Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) i Agencija za kontrolu zračnog prometa Srbije i Crne Gore (SMATSA) jer BiH nije bila sposobna obavljati te poslove. Da bi za to postala sposobna, trebala je školovati kadrove, nabaviti opremu, potpisati brojne sporazume. Dosad je BHANSA kontrolirala letove iznad BiH na visinama do 10.000 metara, a i to je u svoju nadležnost preuzela tek 2014.
– Ovo je veliki dan za BiH kao državu jer smo u relativno kratkom vremenu, kao najmlađa europska agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, stvorili tehničke, kadrovske i sve druge uvjete da sami potpuno nadziremo zračni promet iznad teritorija BiH – izjavio je u povodu preuzimanja kontrole nad nebom BiH direktor BHANSA-e Davorin Primorac. BHANSA je do 5. prosinca pružala usluge kontrole leta do visine 10.000 metara, a u tom dijelu zračnog prostora odvija se 20 posto od ukupnog zračnog prometa. Primorac je kazao da se radi o kretanju samo 200 zrakoplova dnevno, a preuzimanjem i gornjeg neba kontrolirat će do 1600 preleta zrakoplova iznad BiH.
U HKZP-u kažu da i nakon što je BiH preuzela nadzor nad većim dijelom svog zračnog prostora oni i dalje imaju identičan broj operacija jer, objašnjavaju, zapravo i nema letova koji se kreću kroz BiH a ne kreću se kroz zračni prostor Republike Hrvatske.
– Prosječna duljina leta kroz prostor koji kontrolira HKZP smanjena je sa 150 NM na 140 NM, odnosno prosječno vrijeme zadržavanja zrakoplova u prostoru koji kontrolira HKZP s tom je promjenom palo s 20,7 minuta na 18,9 minuta – kažu u Kontroli letenja.
Dodaju da će se preuzimanjekontrole gornjeg neba iznad BiH od strane BHANSA-e na poslovanje HKZP-a prvenstveno odraziti u pružanju operativnih usluga u zračnoj plovidbi zato što to pretpostavlja promjenu u sektorizaciji, promjenu u operativnoj koordinaciji i slično. U ekonomsko-financijskom smislu, kažu, ne očekuju materijalizaciju eventualnih negativnih ekonomsko-financijskih učinaka na poslovanje HKZP-a, i to, kako navode, zato što su relevantni rizici na vrijeme prepoznati te su odgovori na njih ugrađeni u krovne poslovne planove Društva.
Mediji u BiH pak pisali su o Odluci o raspoređivanju prihoda ostvarenih po osnovi pružanja usluga u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH za 2019., a koja je bila na Vijeću ministara BiH u svibnju ove godine. U toj je odluci bilo navedeno da BiH u ovoj godini ukupno po osnovi “en-route” troškova pripada 85,3 milijuna konvertibilnih maraka te da će od tog iznosa u BiH ostati 57,972.672 KM. Navedeno je bilo i da će Agenciji za kontrolu zračnog prometa Srbije i Crne Gore biti doznačeno 11,764.094 KM, dok će Hrvatska kontrola zračne plovidbe dobiti 15,609.287 KM, odnosno oko 7,5 milijuna eura.
VIDEO: U Zagreb sletio jedan od najvećih aviona na svijetu Antonov
