Imate li u obitelji poznatih osoba – iz politike, javnog ili društvenog života? Imate li nekih drugih prihoda osim plaće? Uplaćuje li vam tko novac na račune? Komunicirate li s poznatim osobama iz društva i politike?
Jeste li "high profile" osoba (osoba visoko pozicionirana u svojoj profesiji)? Imate li račun u inozemstvu?... Takvim i sličnim pitanjima posljednjih su dana neke hrvatske banke zasule vlasnike računa, dok će preostale tek krenuti u akciju, koju periodično provode. I ne, ovaj put takve se ideje nisu sjetile samoinicijativno – one su samo produžena ruka za provođenje Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma iz 2008. koji su donijeli naši saborski zastupnici. No, glavni je krivac suradnja EU i SAD-a na sprečavanju terorizma koja se dalje kanalizirala na države članice.
Sporazum FATCA
Više od nekoliko pravnih akata rezultira ovakvim češljanjem podataka: od 1. srpnja 2014. počelo je u Hrvatskoj i prikupljanje podataka za potrebe identifikacije američkih poreznih obveznika, nakon što smo sklopili sporazum FATCA (U.S. Foreign Account Tax Compliance Act). No, zanimljivo je da su neki službenici u bankama uistinu revno shvatili svoj zadatak pa nam je klijentica Zagrebačke banke otkrila da ju je bankarica na priznanje kako komunicira s poznatim osobama iz politike i društva znatiželjno priupitala i kakva je priroda njezinih odnosa s tim ljudima.
Ažuriranje osobnih i sociodemografskih podataka klijenata, kako to bankari zovu, periodično provode sve banke, a klijenti moraju doći osobno. No, nisu im dužni podastrijeti svoju intimu. Tražimo li smisao u ovoj proceduri, teško je povjerovati i da bi neki kriminalac otkrio o sebi bilo kakav iole iskoristiv podatak kojim bi se spriječile nezakonite rabote.
Prioritet ljudska prava
– Smatram da su takva pitanja u koliziji sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i zadiru u temeljna ljudska prava. Opravdanje je navodna borba protiv kriminala, no iskorjenjivanje kriminala nije primarni interes društva, već je primarni interes zaštita ljudskih prava – smatra odvjetnik Milivoj Žugić.
Premda je Europski sud za ljudska prava donio pravorijek da ova mjera nije u koliziji sa zaštitom privatnosti, Žugić ističe i da je Vrhovni sud Kanade odbio mogućnost njezine primjene.
>>'Vlada treba konačno Imunološki zavod dati inicijativi Visia Croatica'
>>Vrijeme radi za banke tužene u aferi Franak
I što sada ako netko kaže da nema ništa od navedenog,a ima?