Regulacija rada na daljinu i rada od kuće ipak će ostati plan na dugom štapu jer su sindikati ostali pri stavu da promjena Zakona o radu nije tema o kojoj se treba razgovarati preko videokonferencija.
– Kad Vlada otključa susrete, tada ćemo sjesti i razgovarati. Rekli smo da da nećemo pregovarati online i toga se držimo – kaže sindikalac Krešimir Sever. Stvarni razlog zašto su sindikati pritisnuli kočnice nije regulacija rada na daljinu, o kojemu je svakodnevnica već ispisala svoja pravila, nego najava iz Vlade da promjenom Zakona o radu treba pojednostaviti i otkaznu proceduru. To je za sindikate bolna tema jer se pojednostavljenje može provesti samo na tri načina: smanjenjem otkaznog roka, smanjenjem otpremnina ili ukidanjem zaštite koju imaju pojedine grupacije zaposlenih koje ne mogu dobiti otkaz bez suglasnosti Radničkog vijeća.
Austrija plaća i namještaj
Prve procjene upućenih europskih institucija, prije svega Irskog Eurofounda i zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, sugeriraju da tijekom pandemije od kuće radi između 25 i 40 posto svih zaposlenih u Europskoj uniji, što je ogroman skok u odnosu na pretkoronskih 5 posto. Hrvatska vjerojatno bitnije ne zaostaje za drugima, pa bi prema tome broj hrvatskih radnika koji su vlastiti dnevni boravak pretvorili u ured mogao biti oko 300 tisuća. Velikih pravnih prijepora oko takvog rada zasad nema, ali nema ni bitnije pomoći države.
Austrija je, naprimjer, ovaj tjedan donijela uredbu po kojoj ljudi koji rade kod kuće imaju pravo na 300 eura neoporezive naknade za internet, struju i trošak grijanja, te dodatno do 300 eura za eventualnu kupovinu namještaja za rad. Procjena je da će temeljem te olakšice država u tri godine ostati bez 150 milijuna potencijalnih prihoda. Nakon dogovora socijalnih partnera austrijska je država uredbom obvezala poslodavce da ljudima koji rade kod kuće osiguraju digitalnu opremu. Izričito je naglašeno da takav rad mora biti dobrovoljan, inspekcije rada nemaju pravo pristupa u privatne stanove, a radno vrijeme mora biti identično onome u uredu. Novost je da se osiguranje odnosi u punom opsegu, pa i u slučaju nezgode sa ozljedama tijekom odlaska u dućan za radnog vremena ili u vrtić po djecu.
Francuzi su također zaključili tripartitni nacionalni sporazum o radu na daljinu, drugi takav sporazum u 15 godina. Njime se potiču pregovori na razini tvrtke te unutar granskih podružnica kojima je ostavljeno da reguliraju opremu i alate za rad na daljinu tijekom krize, radno vrijeme, procjenu opterećenja zaposlenih, troškove povezane s radom na daljinu, pravila o zdravlju i sigurnosti te način edukacije. Za takav rad nije potreban pisani ugovor, ali treba sporazum postignut na bilo koji način.
Slovaci smiju otići s interneta
Hrvatska udruga poslodavaca mišljenja je da takva pitanja kod nas treba definirati zakonom, dok su sindikati skloniji pregovorima na razini tvrtke ili skupine poslodavaca. U praksi, očito, takvi dogovori funkcioniraju jer su mnogi uredski poslovi preusmjereni u rad na daljinu.
Slovačka se odlučila na promjenu zakona kojom je obvezala poslodavce da radnicima nadoknade povećane troškove povezane s radom na daljinu, poput troškova za materijal i slično. Slovački radnik dobio je pravo da se isključi sa interneta, odnosno ne radi tijekom tjednog odmora i na kraju radnog dana, osim ako prekovremeni rad nije određen ili dogovoren, kao i za vrijeme praznika. U Španjolskoj se rad na daljinu mora ugovoriti u pisanom obliku na najdulje tri mjeseca. Poslodavac je dužan platiti troškove s kojima se zaposlenik može suočiti kod rada od kuće, od opreme do režijskih troškova, a poslodavci moraju voditi računa o zdravlju i sigurnosti radnika.
Rad kod kuce bi trebao biti privremena mjera.