Priča o američkim izborima daleko je od kraja. Joe Biden, nominalni pobjednik izbora ili izabrani predsjednik, kako formalno sada glasi njegova titula, pokušava se ponašati normalno, iako ništa nije normalno. Amerikanci nakon ovih izbora zapravo imaju dva izborna pobjednika, jednog kojeg su pobjednikom proglasili mediji, kao što je to uobičajeno dok se čekaju službene potvrde saveznih država, i drugoga, Trumpa, koji se najprije sam proglasio pobjednikom, a onda je počeo govoriti da su mu ukrali izbornu pobjedu.
Biden, međutim, i dalje smiruje situaciju i pokušava pokrenuti komplicirani postupak prijenosa vlasti, iako je to nemoguće bez suradnje druge strane koja ne priznaje poraz. Tako se zemlja zatekla u paradoksalnoj situaciji: cijeli svijet, osim ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog šefa države Xi Jinpinga i slovenskog premijera Janeza Janše, već je priznao Bidenovu pobjedu, koju pak ne priznaju Trump i milijuni njegovih birača, odnosno pola Amerike.
Trump zasad ne pokazuje nikakvu namjeru da će priznati da je poražen, niti smatra da je bitka gotova. A ne postoji nijedan propis ili zakon koji bi ga obvezivao da mora priznati poraz ili čestitati pobjedniku, iako je riječ o dobroj tradiciji koja postoji još od 1896. i demokratskog kandidata Williama Jenningsa Bryana koji je nakon poraza od republikanca Williama McKinleya poslao čestitku pobjedniku, poručivši mu da je volja birača zakon. Kasnije su se tehnološkim razvojem samo mijenjali načini slanja te poruke, no njezina suština ostala je ista.
Priznanje poraza i čestitka pobjedniku dio je američke političke kulture, ali s Trumpom je i tome sada došao kraj. Kako će se i kada sve to okončati u ovom trenutku nitko ne može reći, iako je baš predvidivost jedna od glavnih karakteristika demokratskih izbora. Priznanje poraza zapravo je u ovom trenutku jedini način da se okončaju izbori, s obzirom na to da u SAD-u ne postoji nijedno nacionalno tijelo koje potvrđuje pobjednika prije zasjedanja elektorskog kolegija sredinom prosinca, a onda i Kongresa 6. siječnja. Sve do tada ovi izbori nisu okončani pa se može reći i da Amerikanci još nisu uspjeli izabrati predsjednika. Zlobnici će reći da lakše i brže izaberu predsjednike drugima nego sebi.
U demokracijama je izborni proces unaprijed jasan i propisan, a postizborne svađe, parničenja i sukobi, čemu sada svjedočimo u SAD-u, u pravilu su odlika nedemokratskih ili poludemokratskih režima. Sada je sve okrenuto naglavačke. Ono što smo dosad najčešće gledali u nedemokratskim ili poludemokratskim zemljama, sada gledamo u Americi koja se od ovih izbora nalazi na potpuno nepoznatom terenu. Da bismo shvatili o kakvom je terenu riječ dovoljno je pogledati bizarnu izjavu aktualnog državnog tajnika Mikea Pompea, koji je kao jedan od ključnih Trumpovih saveznika nakon ovih izbora najavio “glatku tranziciju” na – drugu Trumpovu administraciju.
Navikli smo, inače, da Pompeovo ministarstvo, kada je riječ o izborima, dijeli lekcije drugima, od Venezuele do Bjelorusije i od Afganistana do Rusije. Američki State Department, naime, baš prije nekoliko dana pozvao je sva odgovorna tijela u Mjanmaru da “osiguraju prebrojavanje glasova i rješavanje žalbi na transparentan i vjerodostojan način” na tamošnjim izborima. Ovim je izborima i tome došao kraj. S američkim izborima sada se izruguju i tipovi poput Aleksandra Lukašenka kojeg Zapad naziva “posljednjim europskim diktatorom”. Lukašenko se naslađuje tvrdeći kako su američki izbori zapravo sramota i ruganje demokraciji, ali ipak ne smatra da će zapadne zemlje zatražiti ponavljanje američkih izbora, kao što to traže u Bjelorusiji.
Amerika nikome više u svijetu neće moći držati lekcije o demokraciji i vladavini prava. Time je okončano jedno povijesno razdoblje u kojem je SAD predstavljao vodećeg demokratskog hegemona u svijetu. Sjetimo se samo kakav su publicitet devedesetih u hrvatskim medijima dobivala godišnja izvješća State Departmenta u kojima je u svakoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj, analizirano stanje ljudskih prava i demokracije. Amerikanci su sebe proglasili “svjetionikom” demokracije i arbitrom koji ima pravo određivati koje se zemlje mogu smatrati demokratskima, a ponekad su i izvozili svoju demokraciju oružjem i ratovima, što je često završavalo katastrofalno.
Neovisno o Amerikancima i njihovu razumijevanju demokracije, slobodni izbori glavni su kriterij po kojem demokracije razlikujemo od autokratskih režima i diktatura. Izbori u demokratskim zemljama odvijaju se po uobičajenoj matrici. Birači glasaju u skladu s transparentnim izbornim pravilima, a pobjeđuje onaj tko osvoji više od polovice glasova. I da, ključni demokratski test je mirni prijenos vlasti. Poraženi prihvaća poraz, čestita pobjedniku i zahvaljuje svojim biračima, dok pobjednik poziva na jedinstvo i poručuje kako je vrijeme podjela okončano.
Ništa od toga ne vrijedi na ovim američkim izborima. U međuvremenu su ti kriteriji doživjeli znatna odstupanja u svijetu. Razlika između demokracija i autokracija više nije tako jasna kao prije otkako i u nekim formalno demokratskim zemljama i članicama Europske unije, poput, recimo, Mađarske, svjedočimo izborima koji izvana izgledaju kao demokratski, ali se na njima unaprijed zna pobjednik. Riječ je o tzv. hibridnim režimima ili iliberalnim demokracijama, u kojima su tamošnji čelnici nakon izbornih pobjeda proveli sveobuhvatnu uzurpaciju vlasti i uspostavili čvrstu kontrolu nad medijima, pravosuđem, gospodarstvom i financijskim sustavom, nakon čega i izbori postaju puka formalnost.
Vlastodršci u takvim hibridnim sustavima žele uspostaviti takvu kontrolu nad svim društvenim podsistemima da više nikad ne moraju otići s vlasti. Takav sustav postoji u Rusiji, ali i u Mađarskoj i Srbiji. Neki smatraju da je Trump sustavnim kršenjem demokratskih normi od početka težio upravo uspostavi takve “iliberalne” vlasti, no pokazalo se kako su američke demokratske institucije ipak čvršće i otpornije od onih u nekonsolidiranim demokracijama poput Mađarske, Srbije ili Rusije. Međutim, posljednji izbori pokazali su da Amerika u ovom trenutku nije u stanju provesti izbore koje barem polovica Amerikanaca neće smatrati nelegitimnima i ukradenima. A to je tragedija i za Ameriku i za demokraciju.
VIDEO: Trump i Melania napali medije: “Kako je moguće da jadni mediji proglase tko je pobjednik?”
Pogledajte milion maga march u Washington danas,gdje je bilo okupljanje u znak podrške Trumpu,bez incidenta je prošlo. Obitelji na ulicama,zastave,pjevanje,podrška policiji,a onda pogledajte scene poslije ,kad je Antifa/Blm izašla na ulice,napadnute obitelji,djeca,starci,bacanje pirotehnike u restorane,paljenje i prijetnje.Naravno dok su u grupi.Sve se to odvija još i sad dok pišem.