Porast razine mora i oceana pogodit će u ovom stoljeću trostruko veći broj ljudi nego što se ranije vjerovalo i milijuni će biti ugroženi plavljenjem mora potaknutim klimatskim promjenama, prenosi BBC.
Taj je zaključak rezultat novog istraživanja koje je provela američka neprofitna organizacija Climate Central. Ona je utvrdila da će 190 milijuna ljudi živjeti na priobalnim područjima koja će 2100. biti pogođena povećanim razinama mora.
Danas na tim područjima živi oko 110 milijuna ljudi zaštićeno zidovima, nasipima i drugim priobalnim zaštitama. Novi veći broj ljudi izloženih riziku poplava rezultat je izračuna koji se temelji tek na umjerenom globalnom zagrijavanju i stoga ograničenom porastu razina mora.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications i njihov je cilj ispraviti netočnosti u izračunu površina priobalnih područja koja će biti poplavljena, a koja su temeljena među ostalim na podacima space shuttle misije.
Autori istraživanja Scott Kulp i Benjamin Strauss kažu da je problem tih podataka što neki priobalni dijelovi izgledaju viši nego što u stvarnosti jesu, a to se posebno odnosi na područja prekrivena vegetacijom, pa radari bilježe vrhove krošanja a ne tlo.
Prema novom istraživanju šest azijskih zemalja: Kina, Bangladeš, Indija, Vijetnam, Indonezija i Tajland bit će najpogođeniji do 2050. prelijevanjem mora na priobalna područja. Po pesimističnim izračunima uz snažnije klimatske promjene 630 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima bit će pogođeno povećanim razinama mora do 2100. a do 2050. njih 340 milijuna.
Razine mora globalno rastu već desetljećima po tri milimetra godišnje a ubrzavanje toga trenda uočljivo je.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prošlog je mjeseca objavio da bi prosječna globalna razina mora mogla porasti za 1,1 metar do 2100. po najgorem scenariju. Znanstvenici upozoravaju i na to da na nekim lokacijama obalnih velegradskih područja tlo ubrzano tone. Takav je slučaj primjerice u Džakarti, Ho-Ši-Minu i Bangkoku.
nekoliko desetaka godina razina mora raste po 3 mm godišnje... nekoliko je cca 6-7. uzmimo 6. 6 puta 10 je 60, puta 3 mm, je 180 mm, znači, 18 cm. nekome je to malo, nekome puno. dal se zbog tog rasta razine mora promijenila ona nula nadmorske visine? nije. zašto? čemu spominjati otoke u oceanima, koji su ionak nastali ili vulkanski ili od koralja, radi čega oni prirodno propadaju i slijegaju se?! vulkanski otoci imaju tendenciju urušavanja, ova koraljni također. to nikak niti jedan zabrinuti 'klimatolog' nije ni spomenuo u svojim sve češćim doktoratima. znači, u 60 godina razina porasla 18 cm, a sad nam 'prijete da će u 30 godina porasti za 60 cm, pa čak do 210 cm! jer se nešto ubrzava... led na grenlandu? vele da godišnje gubi 275 gigatona leda. to je 275 milijardi tona leda, odnosno oko 250 mlrd kubika. površina svih oceana je 361 mil km2. e sad, ovaj otopljeni led na tu površinu razinu mora diže za..? kolko? znate kolko ta silna količina leda digne razinu vode na toj površini? 0,7 mm! računajte sami! niti jedan cijeli milimetar!!! deset godina topljenja leda, 7 velikih milimetara. a da još nismo ni načeli temu stvaranja novog leda. koje umanjuje dizanje razine. i sad da ja povjerujem u tvrdnju da će za 30 godina more se dići za 60-210 cm?!!! umjesto 2 cm?! samo ekonomisti mogu tako fulati u računici, te sve veći broj 'stručnjaka' sa manjkavim kognitivnim sposobnostima, a naročito lošim poznavanjem matematičkih i fizičkih, kemijskih znanja o stvarima, tvarima, procesima...