Sisačko-moslavačka županija, zelenoplava zipka Hrvatske, vodeća je županija u Hrvatskoj po broju zaštićenih područja. Mnogi njezini dijelovi i dalje skrivaju netaknutu prirodu i stanište su mnogim zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. No, upravo ta prirodna atraktivnost i privlačnost prostora Sisačko-moslavačke županije rezultirala je višetisućljetnom ljudskom naseljenošću, što se neizbježno odrazilo na bogatstvo kulturnom baštinom. O kulturnom bogatstvu svjedoči 280 kulturnih dobara od kojih je 53 preventivno zaštićeno, a 227 registrirano. Antički ostaci, sakralna arhitektura, tradicijska kulturno-povijesna baština, sve je to nadomak Zagreba. Savršeno za izlet!
Guslač na krovu: lokacija slavnog filma sve posjećenija
Malo tko zna da je samo 40 kilometara od Zagreba, nedaleko od Lekenika, 1971. sniman film “Guslač na krovu”, film koji će te godine osvojiti tri Oscara i pet Zlatnih globusa. Lokaciju snimanja filma američki su producenti, među kojima je bio i Branko Lustig, odabrali zbog autentične graditeljske baštine potrebne da se ispriča priča o siromašnom židovskom mljekaru koji u carskoj Rusiji mora pronaći muževe za pet kćeri. Unazad nekoliko godina lokacije na kojima je film snimljen, a koje su zadržale svoj autohtoni štih, posjećuje sve više turista. Sjednete na bicikl i za sat vremena ste u carskoj Rusiji, a – nadomak Zagrebu.
Rimska Siscia: šetnja ulicama starim 2000 godina
Možda ne znate da, hodajući središtem Siska, hodate i po ulicama nekadašnje rimske Siscije, sjedišta jedne od rimskih provincija. Raster ulica, koje Siščani popularno zovu Prva, Druga, Treća i Četvrta, identičan je položaju ulica antičkog grada utemeljenog prije više od 2000 godina. Ostaci rimske arhitekture mogu se vidjeti na nekoliko mjesta u gradu, ugrađeni u sadašnje zgrade, a bedemi su najuočljiviji pokraj sisačke katedrale – u arheološkom parku Siscia in situ. A kako su stari Rimljani živjeli na ovom području, možete pogledati u Gradskom muzeju Sisak koji čuva brojne nalaze iz arheoloških istraživanja na području grada.
Brojne smotre folklora: Bogatstvo raznolikosti
Svako područje Hrvatske ima razlike, koje su najvidljivije u običajima i narodnim nošnjama. A narodne nošnje su sve prekrasne. Poculice, peče, zobun, lajbeci, rubače – sve ima svoje mjesto. U ljepotu i raznolikost narodnih nošnji može se uvjeriti tijekom cijele godine na nekoj od brojnih smotri folklora koje se održavaju diljem Županije. Najpoznatija je u lipnju u Martinskoj Vesi, ali i Lipovljanski susreti koji krajem kolovoza privuku i kulturno-umjetnička društva nacionalnih manjina iz svih dijelova Hrvatske.
Gradski muzej: nakit kao replika rimskog novca
Gvozdansko: hrvatski Alamo u obrani od turske vojske
Na području Banovine plemenitaši Zrinski imali su brojne utvrde, a najpoznatiji su Zrin i Gvozdansko. Poslužile su obje u obrani od turske invazije, no priča o Gvozdanskom jedinstvena je na ovim prostorima. Tu je malobrojna hrvatska posada 1577. i 1578. više mjeseci odolijevala opsadi moćne turske vojske, i nisu se predali. Kada su Turci konačno ušli u ostatke Gvozdanskog, našli su branitelje mrtve, a legenda kaže da ih je turski sultan dao pokopati po kršćanskom obredu uz vojne počasti, što nije bio običaj prema neprijateljima. Gvozdansko se nalazi uz cestu Glina – Petrinja, ali da bi se popelo do utvrde, treba ipak malo kondicije. No, isplati se.
Sakralna baština: kapela dobila europsku nagradu
Europska unija je 2017. Nagradu za kulturnu baštinu “Europa Nostra 2017.” dodijelila za obnovu male kapele sv. Martina u Starom Brodu na lekeničkom području. Upravo je ta kapela reprezentativni objekt tradicije drvenih kapela iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća. Sačuvana je u izvornom obliku od gradnje 1634., bila je na granici Osmanskog Carstva i hrvatskih slobodnih krajeva, često poplavljivana. Nakon 15 godina restauracije zasjala je u punoj svojoj ljepoti te ju i turisti mogu obići. Mogu to učiniti i biciklima vozeći se uz rijeku Kupu, te usput obići i slične kapelice u Letovaniću, Cerju, Poljani Lekeničkoj...
Središte Vojne krajine: znate li gdje je nastala himna?
Stoljećima je Banovina bila mjesto obrane Austro-Ugarske Monarhije, a Glina sjedište jedne od banskih pukovnija. Među vojnicima, ali i “običnim” stanovnicima, koji su tijekom 18. i 19. stoljeća boravili u Glini, bili su budući ban Josip Jelačić, Ivan Trnski, Petar Preradović, Ante Kovačić , Josip Runjanin... Ovaj potonji je upravo u Glini, kao 25-godišnji kadet, 1846. uglazbio pjesmu „Horvatska domovina” Antuna Mihanovića. Pjesma je brzo postala popularna među vojnicima, a od 1891. se navodi kao himna. Tzv. Peleševa kuća, u kojoj je skladana, danas je Kuća hrvatske himne, a čeka ju obnova. Zanimljiva je i činjenica da je u Glini 1759. utemeljena prva slobodnozidarska loža u ovom dijelu Europe. Uz Kuću himne, posjetitelji u Glini mogu obići i središnji gradski park, spomenik banu Jelačiću, a potom skoknuti i na kupanje u obližnje Topusko.
Željezarin park skulptura: 38 umjetničkih djela
Drvene kuće Krapja: jedino selo graditeljske baštine
Na području Lonjskog polja mnogobrojne su izvorne posavske kuće. Izgrađene su od hrastovine, pa vam se, dok se vozite ili šetate uz rijeku Savu, čini kao da je vrijeme stalo. S jedne strane stare kuće, a s druge strane rijeka. Savršeno za odmor. Jedino selo graditeljske baštine u Hrvatskoj upravo je u Lonjskom polju. To je Krapje, u kojem je sačuvano čak 80 tradicionalnih posavskih drvenih kuća i u kojem se svakog rujna obilježava Dan europske baštine.
Poprište bitke iz 1593.: mjesto borbi i vjenčanja
Siščani su ponosni na Stari grad, jednu od najreprezentativnijih utvrda u Hrvatskoj, građenu između 1544. i 1550. Bio je poprište jedne od najpoznatijih bitaka u povijesti Hrvatske, kada su 22. lipnja 1593. poražene turske snage. Ta je pobjeda kršćanske vojske odjeknula u Europi jer je bila prekretnica u ratu s Osmanlijama koji su do Siska redali samo uspjehe. Do Starog grada može se doći i novom šetnicom uz rijeku Kupu, a od proljeća pa do zime Stari je grad otvoren za posjetitelje te se mogu razgledati i predmeti iz vremena bitke. Uz sve to Stari grad je omiljeno mjesto za vjenčanja.
Zipka ti je drugo ime za kolijevku gdje se ljulja dijete.