Dobro je da mladi odu u inozemstvo, tamo steknu dodatna znanja i iskustva, ali da se onda vrate kako bi radili i živjeli u Hrvatskoj. Jer, mladi su naša snaga i potencijal. I zato nam treba biti važno i trebamo sve poduzeti da oni svoje snove uspiju ostvariti u svojoj zemlji.
Glavna je to poruka s tribine “Budućnost u Hrvatskoj” na kojoj se o važnosti zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj govorilo u sklopu velike nacionalne akcije “Hrvatska pamet Hrvatskoj” u organizaciji dvaju slavljenika, Večernjeg lista koji ove godine slavi 60. rođendan i Poslovnog dnevnika koji obilježava 15 godina postojanja. Tribina je ostvarena u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu te zagrebačkim Ekonomskim fakultetom gdje je rasprava i održana, nakon što se prethodnih tjedana na istu temu već razgovaralo u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru i Splitu.
Zastarjeli obrazovni sustavi
Stoga je član uprave Večernjeg lista Renato Ivanuš okupljenim studentima uvodno kazao da se ovom akcijom do sada obišlo šest fakultetskih središta kako bi se studente upoznalo s mogućnostima ostanka u Hrvatskoj. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je zajedničko djelovanje Vlade, obrazovnih institucija, domaćih tvrtki i poduzetnika, ali i medija, naglasila je to prodekanica za financije i poslovanje Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Lorena Škuflić, dok je rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras otkrio da je čitatelj Večernjeg lista od prvog broja te da je već desetljećima i Večernjakov pretplatnik, te ujedno priznao da mu je najdraži članak onaj od 13. svibnja 1970. kada je Večernjak na cijeloj stranici objavio članak o njegovu tadašnjem uspjehu, kao maturanta klasične gimnazije, na natjecanju iz grčkog i latinskog.
Govoreći o promjenama tehnologija i važnosti napredovanja zahvaljujući visokom obrazovanju, rektor je studentima poručio: “Trebate otići u Europu i svijet, ali i vratiti se jer ovdje vam je najljepše i najbolje”. Raspravu koja je uslijedila počeo je načelnik Sektora za demografski razvoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Domagoj Novosel kazavši da sad niti smijemo niti trebamo mlade zaustavljati u odluci da odu izvan zemlje, ali nam uvijek treba biti u interesu da se oni vrate. A kako bi se spriječilo masovno iseljavanje, istaknuo je, Ministarstvo je poduzelo niz mjera poput izgradnje ili dogradnje 250 vrtića, uvođenja druge radne smjene u vrtićima, projekt prijatelj-poslodavac...
– Trenutačnim trendovima – rastom broja zaposlenih i investicijama – možemo biti zadovoljni, tim više što je posljedica tih investicija i povećan broj novih radnih mjesta. No, sustav obrazovanja treba mijenjati. Zato bi se država tu trebala iskazati i odmah nešto poduzeti. A kada govorimo o ulaganjima u poduzetništvo, nacionalna sredstva nisu tako izdašna kao ona europska – rekla je zamjenica župana Zagrebačke županije dipl. ing. agr. Nadica Žužak. Nadovezao se i znanstvenik, osnivač i čelnik uprave Genosa prof. dr. sc. Gordan Lauc ustvrdivši da nam država ne treba i ne može propisivati kako se i što se u obrazovnom sustavu treba mijenjati, već ljudima treba dati slobodne ruke i oni će sami najbolje osmisliti potrebne promjene.
– Mladi će uvijek biti zainteresirani za znanost, ali kod nas se u znanost ne ulaže dovoljno. Naši su obrazovni sustavi zastarjeli. Odrasli smo u prijašnjem sustavu u kojem je sve ono što je bilo privatno, pa i intelektualno, bilo negativno. I sad se privatne inicijative smatraju nečim lošim. Mladi ljudi žele znati da od posla i plaće mogu dobro živjeti. Ako žele dobro živjeti, trebaju puno raditi, a upravo to im država treba omogućiti. Studenti su naša snaga. Oni su puno pametniji od nas – poručio je Lauc.
Da svoj uspjeh temelje na izvrsnosti i duhu optimizma, naglasio je prof. dr. sc. Mislav Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) podsjetivši da je FER prije 10 godina imao 100 projekata u vrijednosti 15 milijuna kuna, dok sad ima 200 projekata u vrijednosti 250 milijuna kuna jer se mlade motivira da traže europska sredstva.
Što se od mladih očekuje
– Djelujemo kao poduzetnici. No, ne treba nam u državi samo programiranje, treba nam i proizvodnja. Zanimljivo je vidjeti koliko na listama za EU izbore ima inženjera. Na listi HDZ-a je jedan, isto je i kod SDP-a. Očito su inženjeri preegzaktni za politiku – rekao je Grgić poručivši da treba stvoriti poduzetnička sveučilišta i fakultete. Da mladi danas, pri dolasku u tvrtke, očekuju konkretne radne zadatke, jasan stav što se od njih očekuje i kako mogu napredovati te da poslodavac prati njihov rad, navela je Marija Komar iz Podravke.
– Mladi su danas nestrpljiviji, žele brzo napredovati, s fakulteta dolaze puni znanja i entuzijazma – zaključila je Komar. No, da mladi pri ulasku na tržište rada baš i ne pokazuju interes za buduće mirovine, upozorio je Slaven Bošnjak iz AZ – mirovinskih fondova ustvrdivši da se mirovina nakon 30 godina rada neće dogoditi sama od sebe pa zato mlade od prvog zaposlenja treba informirati da trebaju štedjeti za mirovinu.
Naša ekološka proizvodnja treba biti raspoređena po cijeloj RH. Također promocija istih proizvoda kroz turizam...Hrvatsko je najbolje...