Umjesto da bude glavni govornik kao na većini predizbornih skupova i ručkova, predsjednički kandidat Demokratske stranke Barack Obama na ručku organiziranom početkom srpnja u Fairmont hotelu u Chicagu samo je pažljivo slušao i pravio bilješke.
Njegovi su gosti bili šefovi velikih američkih korporacija poput Forda, JPMorgan Chase banke, Duke Energy i drugi utjecajni i financijski moćni poslovni ljudi. Taj je trostani ručak za Obamu bio javno objavljivanje početka niza aktivnosti za pridobivanje podrške značajnih američkih tvrtki i korporacija.
Financijske poteškoće uzorkovane krizom hipotekarnih kredita, porast nezaposlenosti i visoka stopa inflacije jasno upozoravaju da će upravo gospodarske teme neusporedivo nadmašiti sve ostale priče predizborne utrke, a toga su duboko svjesna oba predsjednička kandidata. Za birače će biti presudno koji će ih kandidat uspjeti uvjeriti da će brzo rješavati goruće egzistencijalne probleme.
Nije stoga čudno što Obama i McCain pokušavaju na svoju stranu pridobiti što više poslovnih ljudi ne bi li uz njihova imena i fotografije predizborna gospodarska obećanja djelovala uvjerljivije. Za oba kandidata karakteristično je da velike korporacije nisu u stranačkim izobrima podržale njih, nego njihove protukandidate Hillary Clinton i Mitta Romneya, pa sada kad je jasno tko je u borbi za Bijelu kuću, slijedi izgradnja novih mostova suradnje.
McCain je tradicionalno okrenut prema manjim i srednjim tvrtkama, koje zapošljavaju oko 70 posto radne snage. Otvoreno naglašava da je vlada predugo zastupala velike korporacije, a zapostavljala sve druge, koje su motor rasta.
Na nedavnom susretu s predstavnicima manjih i srednjih tvrtki McCain je pozitivno reagirao na primjedbe poslodavaca koji su se žalili da im je jedan od najvećih troškova izdatak za zdravstveno osiguranje, koje je poraslo za više od 150 posto u posljednjih pet godina. Predložio je da se federalna vlada uključi u zaštitu radnika čiji se poslovi presele u druge, jefitnije zemlje.
Aktivnim uključivanjem u kampanju S. Fiorine, bivše šefice Hewlett-Packarda, te javnim iskazivanjem potpore od šefa Merrill Lyncha, Cisco Systems i drugih, želi se pokazati da McCain razumije i gospodarstvo, a ne samo politiku i rat u Iraku.
U taboru Baracka Obame vodeći gospodarstvenici su supruzi Daley i Penny Pritzker, osnivači lanca hotela Hyatt. Posebnu ulogu ima i direktor iz Citibank Michael Froman, Obamin kolega sa studija na Harwardu. Lideri Pepsi Cole, Googlea, Warren Buffetta i mnogi drugi nakon privatnih susreta odlučno podržavaju Obamu. McCain predlaže smanjenje porezne stope za korporacije sa 35 na 25 posto, dok Obama tvrdi da bi takva jednostrana odluka dodatno povećala ionako visok proračunski deficit, te traži manju poreznu stopu ako se ukinu zakonske rupe koje omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza.
McCain se zalaže za daljnju deregulaciju poslovanja, te fiskalne restrikcije i disciplinu, dok Obama, komentirajući hipotekarnu krizu, želi aktivnije reguliranje poslovanja. Ulozi s kojima su ušli u političku utrku za Bijelu kuću podjednako su veliki za oba kandidata kao i za poslovnjake, koji se rado odazivaju na predizborne ručkove ne bi li tako osigurali da se čuje i njihov glas na mjestima gdje se kreiraju pravila poslovanja.
Bez obzira na to tko u Americi pobijedi u studenom, za rješavanje gorućih životnih problema poput troškova zdravstvene zaštite i cijena enregenata, bit će nužna suradnja Bijele kuće i vodećih poslovnih ljudi jer se radi o zajedničkoj odgovornosti za državu.
