Iako vjeruje da se većini građana već na samu pomisao na riječ virus zbog pandemije koja je pogodila svijet diže kosa na glavi, studentica biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odlučila je baš sad, kad mnogi silom prilika imaju viška slobodnog vremena, predstaviti projekt u kojem je sudjelovala proteklih godinu dana.
Svijet na granici života
– Riječ je o prvom projektu društveno-korisnog učenja iz područja mikrobiologije u Hrvatskoj pod nazivom “U društvu mikroba”, financiranom iz fondova EU, u kojem je sudjelovalo nekoliko vrhunskih fakulteta iz Zagreba i Rijeke. Kao jedan od najvećih plodova našeg zajedničkog rada nastao je “Microseum – virtualni muzej mikroba” – kaže apsolventica Josipa Čonkaš.
Microseum je, dodaje, zamišljen kao virtualna šetnja kroz svijet mikroba u kojem se može saznati sve o virusima i bakterijama, o tome kako nastaju antibiotici, za što se koriste i kako djeluju na naš organizam, što su to probiotici, informacije o gljivicama i bolestima koje one uzrokuju kod ljudi i životinja... Nitko još nije točno izbrojio mikrobe, kao ni stanice ljudskog tijela. Procjenjuje se da u nama i na nama živi oko 100 trilijuna mikroba. Kada bi se moglo prikupiti sve mikrobe i njihove gene iz naših crijeva i staviti ih na vagu, težili bi od 1,5 do dva kilograma. Kako smo usred pandemije uzrokovane virusom, korisno je, savjetuje, pogledati podtemu “Svijet na granici života”, pojam koji dobro opisuje metabolički neaktivne i zarazne čestice koje uzrokuju bolesti poput COVID-19.
U podtemi su obradili gripu, i to pričom o dječaku Marku koji je zimske praznike proveo kod bake i djeda, često u igri s djecom iz susjedstva. Jednog dana vratio se kući umorniji nego inače. Boljela ga je glava i svi mišići u tijelu. Bilo mu je jako hladno. Ugledavši unuka kako drhti i kako mu se crvene obrazi, baka Slavica se zabrinula. Smjestila ga je u krevet, stavila mu toplomjer i požurila skuhati domaći čaj od kamilice. Zašto baš od kamilice? I na to se u virtualnom muzeju može dobiti odgovor. Prema narodnom vjerovanju, čaj od kamilice pomaže liječiti infekcije dišnog sustava, što je zapravo istina!
Tim sastavljen od šest studenata biologije PMF-a u Zagrebu, pod mentorstvom doc. dr. sc. Silvije Černi, obrađivao je upravo taj virus, koji se u medijima često uspoređuje s koronavirusom. Gripa je bolest uzrokovana virusom koji je tako malen da se ne može vidjeti ni svjetlosnim mikroskopom, a zaražava epitel ne stanice dišnog sustava. Virus gripe ušao je u Markov organizam kroz nos ili usta, a možda i rukama koje često zaboravi temeljito oprati. Idućeg dana virus je stigao do Markovih pluća u kojima se počeo umnažati. Već je tada Marko virusom gripe mogao zaraziti nekoga u svojoj blizini. Zaražene osobe mogu rasprostranjivati virus gripe dva dana prije pojave prvih simptoma bolesti pa sve do pet dana nakon nestanka simptoma. Kod djece je to razdoblje nešto dulje zbog slabije razvijenog imunosnog sustava.
Posjetitelji virtualnog muzeja mogu doznati i koja je razlika između epidemije i pandemije, virusa i bakterija, ali i kako nastaju cjepiva, kakve veze ima kokošje jaje i cjepivo protiv gripe, zašto se protiv gripe moramo cijepiti svake godine, pomažu li antibiotici kod virusnih infekcija i drugo.
Tu je i lik mudre bake Slavice koja se brine o bolesnom dječaku, daje mu savjete poput onih koje svakodnevno slušamo od Stožera za civilnu zaštitu. Sadržaj je, ističe Josipa, namijenjen za one od sedam do 97 godina.
– Upravo mi smo najvažniji vojnici u ovom biološkom ratu, a da bismo pobijedili, moramo znati sve o našem neprijatelju! – dodaje Josipa, koja je rodom iz Preloga i studentica je 5. godine diplomskog studija eksperimentalna biologija, modul fiziologija i imunobiologija. Nositelj projekta “U društvu mikroba” je Hrvatsko mikrobiološko društvo, a glavna svrha bila je doprinijeti uvođenju, razvoju i održivosti programa društveno-korisnog učenja na fakultetima.
To je, kaže, bio prvi projekt društveno-korisnog učenja na području mikrobiologije u Hrvatskoj. Sudjelovali su Prirodoslovno-matematički, Prehrambeno-biotehnološki i Veterinarski fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, uz partnere iz civilnog društva, Bioteke – udruge za promicanje biologije i srodnih znanosti te BIUS-a, udruge studenata biologije. U virtualnom muzeju može se pronaći i odgovor na pitanje zašto se u svijetu sve više strahuje od antibiotske rezistencije. Svaki od devet timova s nabrojenih fakulteta obrađivao je određenu temu, a sve one objedinjene su u obliku jedne obiteljske kuće i raspoređene u različitim prostorijama u kojima djeca, ali i odrasli uče o mikrobiologiji na malo drukčiji način.
Ljudima treba informacija
– Čitajući komentare na društvenim mrežama i razgovarajući s ljudima, shvatila sam da oni gotovo ne znaju ni što je to virus, koja je razlika između virusa i bakterija, zašto su važne mjere pranja ruku i dezinfekcije, a kamoli da razumiju na koji se način provodi testiranje, zašto jedna osoba ujutro može biti negativna, a već navečer pozitivna na COVID-19 i zašto je potrebno vrijeme da pronađemo novi lijek ili cjepivo koje je dovoljno sigurno za upotrebu za sve nas. Ljudima jednostavno nedostaje informiranosti, što me jako ljuti i žalosti što ne postoji neka kratka informativna emisija koja bi se periodično vrtjela na TV postajama i odgovarala ljudima na ta i slična pitanja. S druge strane, učenici u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima doslovno su preko noći prešli na e-učenje. Pretpostavljam da njima, kao ni njihovim roditeljima, u ovom trenutku nije lako priviknuti se na takav način obrazovanja i vjerujem da ova naša platforma itekako može pomoći u svladavanju gradiva biologije – napominje Josipa.
Neobičan virtualni muzej može se razgledati na web-adresi https://microseum.net.
