Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić, hrvatski geofizičar s Australskog Nacionalnog Sveučilišta ANU u Canberri i prof. dr. sc. Fabrice Fontaine sa Sveučilišta Reunion objavili su sa suradnicima rad u novom broju znanstvenog časopisa Nature Scientific Reports. U članku pod nazivom Very-and ultra-long-period seismic signals prior to and during caldera formation on La Réunion Island raspravlja se o tome zašto se vulkani urušavaju. U objavljenom znanstvenom radu uzet je primjer vulkana na francuskom otoku La Réunion u Indijskom oceanu.
- Kolapsi kaldera rijetki su, dogodili su se tek sedam puta u posljednjih stotinu godina, ali su zato posebno destruktivni vulkanski događaji koji mogu prouzročiti katastrofalne promjene u obliku vulkanske planine, njezinoj okolišno i vulkanskoj aktivnosti. Analizirali smo kolaps iz 2007. godine na Piton de la Fournaise, vulkanu na La Réunionu. Naša studija pokazuje mogućnosti prepoznavanja ultra dugih i vrlo dugih signala koji dolaze kao posljedica početnog propadanja otprilike 20 sati prije nego se otvorila pukotina na površini i formirala kaldera, navodi se u priopćenju francuskih znanstvenika koji su također sudjelovali u ovom znanstvenom radu.
Pitali smo prof. Tkalčića što ovaj rad znači za razumijevanje vulkana i njihovo ponašanje, odnosno erupciju, koje često zna biti fatalno za okolno područje kao i što su to kaldere.
- Svaki vulkan nam je zbog nečega zanimljiv. No, ovaj bazaltni vulkan u zapadnom dijelu Indijskog Oceana je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu. Uz neke od najaktivnijih vulkana na svijetu poput onih u Japanu i Indoneziji, dolazi i visoki postotak svjetskog stanovništva. U globalnoj geofizici je ovaj vulkan na otoku La Réunion poznat kao klasična manifestacija interakcije vrućeg materijala iz dubokog plašta Zemlje koji se poput gljive s dugim i vitkim stručkom uzdiže do površine s površinom Zemlje. Kako se tektonske ploče polako pomiču, ta vruća gljiva ostavlja tragove na površini. Njegova se aktivnost stalno motri. Najbliža usporedba s veličinom i geološkom starošću je s vulkanskim lancem Havajskog otočja te otočjem Galapagos, odgovorio je prof. Tkalčić na pitanje zašto je baš vulkan na La Réunionu bio zanimljiv za istraživanje.
Jesmo li ovim radom došli nešto bliže preciznijem predviđanju katastrofalnih erupcija vulkana?
- Rekao bih da jesmo, iako je o predviđanjima potresa i vulkanskih erupcija nezahvalno govoriti. Međutim, može se na osnovi dinamike nekih fizikalnih pojava, pa i razumijevanja arhitekture unutrašnjosti Zemlje ispod tih vulkana, oblika i veličine magmatske komore, te nekih drugih karakteristika gibanja čestica tla u vremenu neposredno prije erupcije, postaviti prognoza. Mi smo upravo iz zapisa gibanja tla na seizmometrima postavljenim oko Indijskog Oceana uspjeli analizom gibanja valnog polja uspjeli shvatiti fizikalni mehanizam i ponašanje ovog vulkana neposredno prije urušavanja, objašnjava hrvatsko-australski znanstvenik. Zašto je ovaj rijedak događaj tako značajan?
- Struktura na površini Zemlje koja nastane kao posljedica urušavanja vulkana se u žargonu zove kaldera. Primjerice, u ovom istraživanju je uspjeh postignut već i time što smo uspjeli rekonstruirati kronologiju događaja koji su doveli do kolapsa gornjeg dijela vulkana i stvaranja tzv. vulkanske kaldere. Kod tako velikih i značajnih geoloških događaja dolazi do promjene reljefa, i erupcije vulkana mogu imati katastrofalne posljedice ne samo za stanovništvo u neposrednoj blizini tih događaja nego za cijelu globalnu klimu. Opazili smo i interesantne dugoperiodičke signale koje smo uspjeli interpretirati i dovesti u vezu s dinamikom vulkana, a svako novo razumijevanje je kao dio slagalice koju ćemo jednoga dana, nadam se, do kraja složiti, kaže prof. Tkalčić.
