Iako je japanski profesor Tomotaka Takahashi nedvojbeno zanimljiv lik, svejedno nas je začudila posjećenost njegova jučerašnjeg predavanja na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Sala D1 pozamašnih je dimenzija, doista poput sabornice, no unatoč tome bila je ispunjena do kraja. A imala je zašto i biti. Japanski je znanstvenik smireno i koncizno opisao što nas čeka u, po njemu, ne tako dalekoj budućnosti. Zorno je to i prikazao. Njegovi roboti humanoidi Evolta, Robi i RoBoHon izazvali su val simpatija u dvorani. Sposobni su doista za svašta.
Prvi robot kod Ovidija
Mogu se verati po užetu, raditi sklekove, fotografirati, slati poruke, odgovarati na glasovne podražaje. Oni su dobrodošlica u budućnost u kojoj su roboti sastavni dio ljudskog života. No nije sve počelo u 21. stoljeću. Roboti okupiraju ljudsku maštu već doista stoljećima. Neka značajna djela u literaturi njima se bave čak i kao glavnim likovima. Veliki američki izdavač Barnes & Noble prošle je godine sastavio listu robota opisanih u literaturi. Prva na njoj, Galateja iz Ovidijevih Metamorfoza, bila je kip koji je napravio Pigmalion. Razočaravši se u žene, Pigmalion je počeo obožavati Galateju, a nju je oživjela Afrodita. Bio je to prvi primjer čovjekove želje da oživi predmet.
U Neuromanceru Williama Gibsona iz 1984. godine glavni su likovi Wintermute i Neuromancer, dva superračunala-blizanca, koje se drži odvojenima kako ne bi stvorili prevladavajući sustav umjetne inteligencije. Krenimo i prema nečemu malo zabavnijem. Marvin Paranoični Android jedan je od zanimljivijih likova u Vodiču kroz galaksiju za autostopere Douglasa Adamsa. Zaplet je u tome što, umjesto da Marvina njegovo ogromno znanje čini nadmoćnim, ono ga u stvari sputava. On je zbog njega depresivan i jedino o čemu se može se njime razgovarati besmisao je života. U romanu Luna je okrutna ljubavnica Roberta A. Heinleina Mike je operativni sustav o kojemu ovisi kolonija na Mjesecu. On odjednom odlučuje postići svjesnost, nastoji naučiti temelje humora te ostale ljudske osobine. Zanimljivo, Mike je ime dobio po Mycroftu Holmesu, Sherlockovu bratu. A Holmes zato što je puno Mikeovo ime “High-Optional, Logical, Multi-Evaluating Supervisor, Mark IV”. Naravno, nijedan popis robota otisnutih na papiru ne bi bio potpun bez HAL-a 9000. Arthur C. Clarke ga je u svojoj 2001: Odiseji u svemiru također učinio operativnim sustavom koji poprima ljudske osobine. One lošije, dakako. Tko se ne sjeća njegova: “I’m sorry, Dave, I’m afraid I can’t do that.”
Popis robota s ekrana ne možemo pak započeti ničim drugim nego Terminatorom. Ne treba tu puno duljiti, Arnold Schwarzenegger kao bešćutni ubojica ispod čije se umjetne kože krije robot ostaje možda i najupečatljiviji lik filmske povijesti. No već je Fritz Lang u Metropolisu predstavio Mariju, dvojnicu ljubavi glavnog lika. Bio je to tek nagovještaj kamo će znanost u tom smislu odvesti čovječanstvo.
I supruge su roboti
A onda je tu Blade Runner. On nije “pravi” robot, no ipak je djelo bioinženjeringa te ga je teško razlučiti od prosječna čovjeka. Takvi replikanti u filmu imaju dušu, a umiru na načine slične ljudima. Ako je Terminator ubojica, Robocop je sila dobra koju ipak stvara pomaknuti um. Jasno, ne radi se o robotu u cijelosti, već o nadogradnji koje smo često svjedoci i danas. Zanimljivo je u tom Verhoevenovu remek-djelu vidjeti sukob ljudskog i robotičnog u istom tijelu. Trebamo li uopće podsjećati na Transformerse? Za mlađe generacije oni nisu roboti, nego kult. Strojevi koji brane Zemlju od apokalipse po potrebi su automobili ili ratni strojevi, ali u oba slučaja vrlo zabavni. Završimo nečim atraktivnim. Stepfordske supruge mračna su komedija koja ženu pretvara u automatizirano biće bez svijesti i poimanja, i to samo da bi glavni likovi shvatili da doista i jest riječ o robotima. Sve u svemu, umjetnici oduvijek u robotima vide prijetnju čovjeku, o čemu je pisao još i Isaac Asimov. Dolazi li vrijeme kada će ih svakodnevica demantirati?
>> Učenici izrađuju robote i programiraju njihov rad
Zakoni robotike Isaaca Asimova
0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovječanstvu naškodi.
1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.
2. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.
3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.
