Može li stroj razviti svijest?
Tajni život umjetne inteligencije: Stvorili smo vrstu koja se razvija samostalno
Morat ćemo prihvatiti činjenicu da smo stvorili novu vrstu koja djeluje slično i razvija se samostalno, koja će u mnogočemu biti i bolja od nas, koja će čak biti u stanju razviti neki oblik vlastite kulture, ali koja nikada neće imati onu tajnovitu ljudsku biološku čaroliju koju ne znamo objasniti. Možda je taj fenomen najbolje objasniti na primjeru "greške". Kada se u računalnom programu potkrade greška, računalo će ili krivo izračunati povezanu varijablu ili će obustaviti postupak izvođenja programa. Kada se u kognitivnom procesu pojavi "greška", mozak će se nastojati prilagoditi te pokušati pronaći nove putove za nalaženje rješenja.
Komentara 12
LI
Svi Vi koji vjerujete u "teoriju evolucije" majko mila btv 🤦🏻♂️, dakle pripremite se po defoltu za Vaš kraj. Dolazi nešto bolje, jače, pametnije, superiornije u svakom smislu. Guštajte.
O Bože poštedi me ove budućnosti....
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Prema danas dostupnoj tehnologiji, umjetna inteligencija može biti daleko superiornija od bilo kojega čovjeka, u određenim radnjama. Al’ nema teoretske šanse biti sama sebe svjesna. Još uvijek su to neuronske mreže sastavljene od super procesora, ogromne memorije koje uz potporu kompleksnih algoritama mogu “učiti” (sami sebe programirati). Al’ ne mogu posjedovati svijest. Iako se mogu “ponašati” ili oponašati kao da ju posjeduju… jer u korijenu se ipak sve svodi na trilijune tranzistora… Dok su se složenost, veličina, konstrukcija i opći oblik CPU-a uvelike promijenili od 1950. godine, osnovni dizajn i funkcija nisu se puno promijenili. Gotovo svi današnji CPU-ovi mogu se vrlo precizno opisati kao von Neumannovi strojevi s pohranjenim programom.