Nakon što je lansiranje zbog lošeg vremena više puta odgađano, Slovenija je napokon čak dva svoja satelita – Trisat i Nemo HD – uspjela poslati u zemljinu orbitu! Povijesni događaj rezultat je znanja i ambicioznosti slovenskih stručnjaka, koji su projektirali i izradili prva dva slovenska satelita, koji sada kruže oko Zemlje. Sateliti su raketom Vega poduzeća Arianespace jučer u 3,51 minutu po našem vremenu uspješno lansirani iz europskog lansirnog središta Kourou u Francuskoj Gvajani. Iako je lansiranje mjesecima odgađano zbog vremenskih problema i oluja, a zadnji put i u utorak kada je u blizini nadzornog centra koji prati raketu na putu u orbitu u Južnoj Koreji divljao tajfun, ovaj je put sve proteklo neočekivano glatko i bez problema.
Tek sad počinje pravi posao
Već 40 minuta nakon lansiranja najprije se od rakete odvojio mikrosatelit Nemo HD, i to na visini od oko 515 kilometara, koji je ubrzo i uspostavio kontakt s nadzornom postajom u Ljubljani, a zatim je i nanosatelit Trisat uspostavio kontakt s nadzornom postajom u Mariboru. Veći satelit Nemo HD teži 65 kilograma i Zemlju će snimati s visine od oko 511 kilometara, a dopunjavat će europski sustav Copernicus podacima za potrebe urbanizma, ekologije i transporta zahvaljujući multispektralnoj kameri i videokameri visoke razlučivosti. Nanosatelit Trisat teži samo 4,4 kilograma i on će kružiti na visini od oko 530 kilometara s ciljem testiranja otpornosti nove svemirske elektronike, a usto će kontrolirati zagađenost površine mora i detektirati žarišta požara, kao i razine vulkanske prašine u atmosferi.
Riječ je o satelitima višestruke namjene koji se najčešće koriste za snimanje našeg planeta, a ne za istraživanje svemira. Projekt vode Iztok Kramberger s mariborskog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informatike i direktor Centra izvrsnosti Svemir-SI Tomaž Rodič, koji su razvili satelit Trisat i koji su lansiranje s kolegama pratili na fakultetu u Mariboru. – Nakon što smo dobili zeleno svjetlo iz Južne Koreje, znali smo da će se lansiranje dogoditi – kazao je Kramberger za portal Slovenske televizije i dodao da je na početku bilo napeto, a onda se, nakon što je u prvom i drugom stupnju sve prošlo u redu, situacija smirila. – Veseli smo što smo odvalili prvi kamen, ali zapravo tek sada počinje ozbiljan posao, jer smo tek na početku – naglasio je slovenski stručnjak, dok njegov kolega Rodič također podvlači kako je na kraju sve proteklo nevjerojatno glatko, i to nakon što su poslije višegodišnjih neuspješnih pokušaja lansiranja satelita svi već pomalo otupjeli. Cijeli projekt stajao je više od dva milijuna eura, a djelomično ga je financirala i slovenska vlada, dok je dio novca Slovenija dobila od Europske svemirske agencije (ESA), čija je pridružena članica od 2016. godine.
Prijelomnica za znanost
Slovenski sateliti dio su pionirskog pokušaja lansiranja malih svemirskih objekata (na raketi Vega lansirana su ukupno 53 mala satelita 13 zemalja), nazvanog Small Spacecraft Mission Service (SSMS), što slovenski stručnjaci smatraju značajnom prijelomnicom za slovensku i europsku znanost, ali i dokazom da se Slovenija dobro pripremila za potrebe rastućeg tržišta malih satelita. Naime, uz znanstvene razloge i sudjelovanje u razvoju satelitske tehnologije, glavni motiv za razvoj malih satelita je komercijalni: prodaja informacija koje ti sateliti prikupljaju. Što se Hrvatske tiče, ona je sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Albanijom u neslavnoj skupini europskih zemalja koje još nisu uspjele razviti i lansirati vlastiti mali satelit. Za razliku od Slovenije, Hrvatska nije članica ESA-e
Mi ne trebamo podatke o urbanizmu jer otkrivamo "nelogičnosti" i sa zemlje!