Seizmološka služba u najskorijem roku dobiva novu opremu! Upozorenja nakon tragičnog i katastrofalnog potresa u Petrinji dala su rezultata, nova bi oprema trebala stići praktično unutar jednog dana.
– U iščekivanju smo. Novac je već jučer sjeo na naš račun pa smo odmah sjeli i krenuli u dogovor za nabavku nove opreme, a riječ je o mobilnom setu kojim ćemo moći vršiti mjerenja odmah nakon potresa a uključuje i akcelerografe, mjerače ubrzanja tla, sve od renomiranog dobavljača, američke tvrtke Kinemetrics. Koristit će se kombinirano kako bi se 'ulovilo' to više potresa. Riječ je o 20 akcelerografa, 20 malih prijenosnih seizmografa, 20 digitalizatora podataka koji služe i za spremanje zapisa. Uređaji će odmah na teren. Čekamo kao zapete puške! Kada sve sU svakom slučaju moći ćemo sada biti puno pametniji. No, ova oprema ne utječe na broj stacionarnih seizmoloških postaja. Svakako trebamo zahvaliti ministru Radovanu Fuchsu kao i predstojniku vladina ureda Zvonimiru Frki Petešiću koji su cijelu stvar ubrzali. Donacija vlade je 4.060.000 kuna bez PDV-a. Nadam se da je ovo tek početak jer je ovo rješenje za ovakve situacije, kada se dogodi neki jači potres. Treba izgraditi gustu mrežu stalnih stanica na području Republike Hrvatske, kako bi se informacije dobivale trenutno. Za to smo dobili obećanje za sufinanciranje od Ministarstva obrazovanja, kroz europske projekte gledamo i dugoročno riješiti problem instrumenata, stvaranja mreže na ponos Hrvatske, rekao nam je seizmolog Tomislav Fiket iz Seizmološke službe.
Ova oprema, nada se, doprinijet će i većem interesu za seizmologijom u nas, koja bi mogla povećati broj studenata na tom studiju u sklopu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– Nadamo se da će se uz dolazak opreme otvoriti i mogućnost otvaranja još novih radnih mjesta. Ova nova oprema omogućit će i više terenskog rada pa već i samim time podrazumijeva potrebu za još stručnjaka u seizmologiji, rekao nam je Fiket.
Još jedan u medijima često prisutni seizmolog, Krešimir Kuk, opisao nam je kakva je do sada bila situacija.
– Dvije su osnovne vrste instrumenata. Seizmografi rade stalno i bilježe sve potrese, bliže ili dalje, oni se generalno koriste šire u seizmologiji i oni su malo kompaktniji i malo skuplji. Akcelerografi bilježe samo jače potrese i koriste se dosta i u građevini, njima se i važniji objekti instrumentaliziraju u smislu da prate kakva je trešnja na tom području pa se na osnovu njih zgradu može graditi, pojačavati, nadograđivati ili ponovo graditi. Oni su manji i jeftiniji, lakši za nabaviti i postaviti. To su dvije osnovne vrste instrumenata. Mi imamo jedne i druge u onim brojevima koji su već više puta komunicirani u medijima. Državna služba, dakle, ima trenutno 17 seizmografa na području cijele Hrvatske. Grad Zagreb je kroz Ured za upravljanje hitnim situacijama nabavio nam je pet akcelerografa prije deset godina. Dva funkcionalna akcelerografa imamo u Dubrovniku, no oni su već dosta stari, dio je to serije od pet akcelerografa koji je još Zavod za obnovu Dubrovnika financirao i postavio. Jedan je još u Stonu, jedan u Makarskoj. To je sve o akcelerografima u Hrvatskoj što se nas tiče, rekao nam je Kuk.
VIDEO: Strašne scene iz Petrinje nedugo nakon potresa
Koliko onda naši seizmolozi 'čuju' Zemlju, odnosno koliko zaista informacija imaju.
– Često mi koristimo izraz 'gluhi'. Geografski oblik naše zemlje nezahvalan je za tu tematiku, odnosno da bismo imali određenu traženu gustoću naše instrumentalne mreže tu nam stvar kvari Bosna i Hercegovina koja je između naših sjevernih i južnih dijelova. Tako da je činjenica velikog nedostatka u susjednoj republici nama radi također veliku rupu jer potresi ne poznaju granice. Tresemo se i reagiramo, na nas imaju utjecaja i potresi iz susjednih i bliskih krajeva, o kojima god se radilo. Nažalost, teritorij je BiH još vrlo slabo pokriven, puno slabije od nas. Kada to gledamo u cjelini to nam još više snižava gustoću naše mreže. Gustoćom mreže kvalitetnije se pokriva prostor, odnosno možemo 'uhvatiti' puno više potresa, onih manjih što je pogotovo bitno, možemo ih pouzdanije i kvalitetnije locirati i obraditi, napraviti sve ono što seizmologija s potresima i radi. A kada gustoća mreže nije dovoljno velika, onda se i mogućnosti takvog istraživanja, praćenja, seizmičkog monitoringa smanjuju. Ugrubo, uz malu mrežu ćemo rijetko uhvatiti manji potres, recimo 2, a uz gušću mrežu bilježimo i s magnitudama 0,2. Kada bolje pratite onda možete i puno bolje vidjeti, što i gdje se događa, uočiti se serije, gdje se što aktiviralo ili nije, u kojem se smjeru kreće, krajnje jednostavno rečeno. Bit je imati što gušću mrežu, rekao nam je Krešimir Kuk.
U svakom zlu ima i nesta dobro.