Salata uzgojena u Međunarodnoj svemirskoj postaji, doduše u laboratorijima koji su oponašali uvjete u svemiru, barem je jednako nutritivno bogata (neke su sorte i bogatije) kao salata uzgojena na Zemlji.
Zaključak je to studije američke svemirske agencije NASA-e, odnosno njezinih mikrobiologa. Salata je u Međunarodnu svemirsku postaju dospjela u sklopu projekta uzgoja povrća koji se odvijao od 2014. do 2016., a temeljio se na sjemenju koje su astronauti donijeli sa Zemlje u misijama koje su se odvijale tih godina. Uzgojenu salatu jeli su članovi misija. Začinjena octom i uljem, bila je, svjedoče, izvrsna.
I ne radi se o bilo kome, jedan od astronauta koji se prehranjivao salatom iz svemira bio je i Scott Kelly, i sam dio znamenitog eksperimenta astronauta blizanaca.
– Mogućnost uzgoja hrane sigurne za konzumaciju u sustavu održivom za život bit će za NASA-u od kritične važnosti kako će se približavati trenutak kretanja u dugotrajnije misije – rekla je Christina Khodadad, glavna autorica NASA-ine studije o “svemirskoj” salati, kojoj inače treba između 33 i 56 dana da izraste.
Salata se može uzgojiti i konzumirati svježa i uz vrlo male resurse, a svakako je napredak u odnosu na prerađenu hranu koju astronauti inače konzumiraju iako se radi o voću, čokoladi, orašastim plodovima, pa i maslacu od kikirikija, koktelima od škampa, piletini, junetini... No, ta se hrana sterilizira, suši uz druge postupke kako bi joj se osigurao dostatan rok trajanja. A svježe je ipak svježe.
Salata je ujedno i prva hrana koju je čovjek kušao uzgojena u nekoj letjelici u svemiru. U projektu uzgoja povrća u Međunarodnoj svemirskoj postaji su i paprike i rajčice. Savršeno je jasno da uz svježinu, uzgojeno povrće znači i izvor kalija i vitamina K, B1 i C. A to je posebno važno jer se preradom i stajanjem ti nutrijenti gube, odnosno degradiraju.
Nakon testiranja ispostavilo se da su određene vrste salata doista bogatije od istih sorti uzgojenih na Zemlji u uvjetima koji su oponašali one na Međunarodnoj svemirskoj postaji, dakle pod LED rasvjetom i uz navodnjavanje, a praktično nema opasnosti od nekakvih opasnih klica ili drugih izvora zaraze. Prema riječima znanstvenice Khodadad, salati očito ne smeta slabija gravitacija i pojačana radijacija. Nitko od astronauta koji su konzumirali u svemiru uzgojenu salatu nije primijetio ništa neobično. Dosad su u Međunarodnoj svemirskoj postaji, koja je u međuvremenu postala testni laboratorij za uzgoj različitih kultura, uzgajani luk, grašak, češnjak, krumpir, riža, pšenica i drugo. Uzgoj bilja ima još jednu vrlo važnu prednost – osim što je bilje izvor hrane, može igrati određenu ulogu u budućim sustavima za održavanje života na letjelicama u dugotrajnim misijama. Ono proizvodi kisik, ali i regulira ugljikov dioksid koji je posebice važan u zatvorenim sustavima kao što je Međunarodna svemirska postaja ili buduća postrojenja na Mjesecu ili Marsu – navodi se u studiji NASA-inih znanstvenika.
Izgleda da smo jako blizu tome da scenarij kakav smo vidjeli u filmovima “Marsovac” ili “Putnici” postane uobičajen u vremenski ne tako dalekim svemirskim letovima.
Video: NASA objavila kako zvuči vjetar na Marsu
