Sto godina obilježava Međunarodna organizacija rada (ILO), UN-ova agencija koja promovira standarde rada u svijetu. Jučer su kao gosti na jubilarnu konferenciju u Genevi, koja se održava do 21. lipnja, stigli njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron te ruski premijer Dmitrij Medvedev. Svi oni moraju razmišljati o promjenama radnih mjesta u svojim zemljama.
Merkel je jučer na konferenciji ILO-a u Ženevi rekla da je ta agencija jednako relevantna kao i prije sto godina.
– Danas moramo dodatno unaprijediti uvjete rada. Ekonomski rast mora se pretvoriti u društveni napredak. Multilateralna nas akcija gura naprijed i svi ovisimo o njoj – rekla je jučer Merkel u Ženevi.
Prognoze Amazona
U 21. stoljeću jedno je od ključnih pitanja za položaj radnika u razvijenom svijetu robotizacija. Odjeknula je zato tvrdnja šefa robotske tehnologije Amazona Tyea Bradyja, koji je rekao prije koji dan BBC-u da ne vjeruje da će roboti ikada u potpunosti zamijeniti radnike unutar tvrtke.
Amazon, online trgovac i jedna od najvećih globalnih tvrtki, u svoja je skladišta već postavila 200 tisuća robota na 50 lokacija diljem svijeta. No, Brady i ne pomišlja da će se jednog dana cijeli posao automatizirati.
– Nijedna kost mog tijela to mi ne govori. Ja na to gledam kao na simfoniju ljudi i strojeva koji rade zajedno. Izazov pred nama jest kako pametno dizajnirati strojeve da povećaju ljudske sposobnosti – kaže Brady.
On je najpozvanija osoba za komentiranje ovih trendova u svom poduzeću koje njeguje vrlo uspješan poslovni model koji je razvio njen vlasnik i najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos.
– Predviđanje da će roboti i umjetna inteligencija zamijeniti ljude jest mit. Radi se o redefiniciji veza sa strojevima. Povećate ljudske sposobnosti pa imate mogućnost stvoriti poslove koji su bili nezamislivi prije samo pet godina – rekao je Brady.
No, s druge su strane neki sindikati kritizirali rad u Amazonovim skladištima. Prošlog je studenog sindikat GMB u Velikoj Britaniji rekao da u tim skladištima radnici lome kosti, padaju u nesvijest te ih odvoze u bolnice.
– Došli smo se pobuniti i reći da je bilo dosta, to su ljudi koji zarađuju Amazonu novac. To su ljudi s djecom, domovima, računima, nisu roboti – rekao je tada glavni tajnik tog sindikata Tim Roache. Amazon je odbacio te optužbe, a tvrtka je nedavno uvela i povećala minimalnu plaću svojih zaposlenika na 15 dolara.
Britanski tjednik The Economist prije koji tjedan objavio je veliku priču koja upućuje na suprotan trend od skeptika prema robotizaciji – rast broja dobro plaćenih radnih mjesta. “Kapitalizam poboljšava živote radnike mnogo bolje nego posljednjih godina jer im tržište rada s malo nezaposlenih daje veliku pregovaračku moć”, pišu te novine.
Nobelova nagrada radnicima
U SAD-u je najmanji broj nezaposlenih u pola stoljeća. U Japanu 77 posto ljudi radi, a Britanci, Kanađani, Nijemci i još 23 zemlje OECD-a, grupe najrazvijenijih država svijeta, imale su prošle godine najveću stopu zaposlenosti u svojoj povijesti. Države OECD-a pridodale su 43 milijuna radnih mjesta u posljednjih pet godina. Iste su novine upozorile na još jedan problem koji bi mogao stvoriti veće probleme za tržište rada od ubrzavanja robotizacije – starenje stanovništva. U 1980-ima četvrtina populacije najrazvijenijih zemalja bila je u dobi između 15 i 24 godine. Danas je tog mladog stanovništva tek 17,5 posto.
Međunarodna organizacija rada ILO ima iza sebe zanimljivu povijest. Uspostavljena je 1919. godine i jedina je agencija koja je preživjela neučinkovitu Ligu nacija, prethodnicu UN-a, koja je postojala između dva svjetska rata. Nastala je u vrijeme kada su radničke stranke bile snažne u Europi, a započeo je i rast države blagostanja. Za 50. godišnjicu osnutka ILO je 1969. dobio Nobelovu nagradu za mir. Ove godine predlaže konvenciju za zaštitu žena od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.
